Ivković je mišljenja kako hrvatski voćari mogu ostvariti taj cilj, no nožno je u suradnji s resornim ministarstvom poljoprivrede izraditi doradu Operativnog programa podizanja novih nasada voćnjaka.
Voćari nisu zadovoljni dinamikom provođenja spomenutog programa, kazao je te pojasnio kako se novi nasadi podižu, no osnovna zamjerka je što ljudi dižu male površine pa onda nisu u mogućnosti koristiti suvremenu tehnologiju čime bi se povećala proizvodnja.
Što se izvoza tiče, Hrvatska da bi išla u izvoz voća mora proizvoditi one vrste sa kojima imamo komparativne prednosti, a to su višnja maraska, domaće sorte maslina poput oblice te šljive bistrice, kazao je Ivković. Stoga je potrebno podići minimalno 10 tisuća hektara novih nasada višnje maraske, 10 do 15 tisuća hektara maslina oblica te nove nasade šljive bistrice.
Što se drugih vrsta voća tiče Ivković je kazao da se mora povećati njihova proizvodnja kako bi se zadovoljile potrebe domaćeg tržišta, jer su primjerice mandarine jedino voće kojeg imamo dovoljno, te čak i za izvoz.
Ivković je mišljenja kako je nužno uvoditi suvremenu tehnologiju u proizvodnju, educirati proizvođače te konzultirati struku, jer u protivnom neće biti napretka.
Predsjednik HVZ-a Željko Banjavčić još jednom je podsjetio na probleme koje muče domaće voćarstvo - niska proizvodnost, male površine i velika raspršenost nasada, nedovoljna primjena modernih tehnologija u proizvodnji te slaba organiziranost tržišta.
Na današanjem Saboru HVZ-a najavljeno je i 2. savjetovanje hrvatskih voćara koje će se održati u Zadru od 13. do 15. ožujka iduće godine, a na kojem će se, između ostaloga, govoriti o novim tehnologijama u voćarstvu, zaštiti voćaka, mehanizaciji u voćarstvu te voćarstvu kao važnoj odrednici za ulazak Hrvatske u EU.