Zahvaljujući natjecanju isladskog Actavisa i američkog Barra Pliva tako ovu godinu završava kao daleko najtrgovanija hrvatska dionica, s prometom od oko 3,8 milijardi kuna (uz udvostručenu cijenu), što čini više od trećine ukupnog prometa dionicama u 2006. godini.
Ujedno, to je i gotovo trostruko više u odnosu na iduću dionicu na listi najlikvidnijih - povlaštenu dionicu Adris grupe, s nešto više od milijarde kuna prometa, odnosno pet puta više u odnosu na oko 660 milijuna kuna prometa Podravkom.
O interesu ulagača za dugo najavljivano izlistavanje nacionalne naftne kompanije na burzu govori i podatak da je dionica Ine u svega 20-tak dana po uvrštenju uspjela postati četvrta najtrgovanija dionica 2006. godine, s 400-tinjak milijuna kuna prometa, približno koliko je u cijeloj godini uspjela 'prikupiti' tradicionalno najatraktivnija dionica Varaždinske burze, Ericsson Nikola Tesla.
Sve se to odrazilo ponajprije na pokazatelje Zagrebačke burze, na kojoj je primjerice, samo u ovoj godini gotovo dostignut ukupan promet dionicama unazad pet godina, odnosno redovni promet dionicama premašio je 10 milijardi kuna, u odnosu na lanjskih 4,7 milijardi kuna.
Pomalo u sjeni Plive i Ine ostala su još neka značajna kretanja na domaćem tržištu kapitala, poput sve većeg broja izdanja korporativnih obveznica - znaka da su hrvatske kompanije prepoznale potencijale burze kao mjesta prikupljanja kapitala za financiranje svojih projekata. Uz šest kompanija koje su se odlučile na taj način financiranja, ove je godine nastavljeno i izdavanje municipalnih obveznica, na koje su se odlučili gradovi Split i Rijeka.
Država je pak vrijednost dužničkog tržišta povećala za 6 milijardi kuna novoizdanih obveznica, a po prvi put na taj se način prikupljanja kapitala odlučilo i jedno javno poduzeće - Hrvatska elektroprivreda, s izdanjem vrijednim 500 milijuna kuna.
Uz to, hrvatsko je tržište kapitala započelo prvi značajniji proces transformacije, odnosno konsolidacije, procesom pripajanja Varaždinske Zagrebačkoj burzi. Ugovor o pripajanju trebao bi biti potpisan ovih dana, a završetak tog procesa, koji uključuje i povećanje temeljnog kapitala na zakonom određenih 40 milijuna kuna, očekuje se krajem siječnja iduće godine.
Proces transformacije tržišta započet je početkom ove godine, kada je 12 članova i dioničara obiju burzi objavilo kako namjerava osnovati treću burzu, a kasnije prihvatilo da se promjene i unaprjeđenja tržišta, umjesto osnivanjem nove, pokušaju provesti kroz Zagrebačku burzu.
Ujedinjena burza trebala bi do kraja lipnja 2007. započeti i s radom na novoj trgovinskoj platformi, a ovisno o interesu investitora, iduća bi godina konačno mogla donijeti i početak trgovanja novim financijskim instrumentima, a prema najavama Vlade, svakako će donijeti novu dionicu u najvišoj kotaciji - HT-a.