Primorsko-goranska Županijska skupština izdala je u studenom ove godine upute za provedbu javnog natječaja za davanje u zakup zajedničkih lovišta, kojima su propisani postupci i uvjeti za zakup na deset godina.
Jedan je od uvjeta da zakupac priloži akcijski plan izlova alohtone divljači te da se obveže da će u roku od dvije godine izloviti tu divljač.
U Udruzi smatraju da je izgledno da će koncesiju za lovišta opet dobiti lovozakupnici koji već godinama govore kako rade na uklanjanju alohtone divljači, ali to ustvari ne čine.
"Što će se dogoditi ako zakupci ne ispune obećanja i izjave da nisu mogli ukloniti divljač", pitaju iz udruge i zaključuju da će "poljoprivrednici i stočari kvarnerskih otoka i dalje trpjeti štete, župan i njegova svita će ih ignorirati, a novac iz županijskog proračunskog fonda za lovozakupnine trošit će se za zaštitu i unaprjeđenje lovišta".
Iz Udruge navode kako je zakonom određeno da je 50 posto novca od koncesija za lovišta namijenjeno za naknade vlasnicima zemljišta bez prava lova. Taj se novac, ako ga vlasnici terena nisu zatražili u roku od godine dana, koristi za razvoj i unaprjeđenje lovstva, a trebao bi se koristiti za naknadu šteta od divljači, stoji u priopćenju.
U Udruzi ovčara smatraju da bi se taj novac mogao iskoristiti za stručno uklanjanje alohtone divljači s otoka, obeštećenje poljoprivrednika i stočara ili za razvoj općina u kojima lovci love bez odobrenja privatnih vlasnika terena.
Kvarnerski ovčari, posebice oni na Krku i Cresu, već više godina traže da se s otoka ukloni alohtona divljač - medvjedi, veprovi, mufloni, čagljevi i jeleni, jer im, tvrde, kolju ovce, stvaraju materijalnu štetu i ugrožavaju opstanak otočnog ovčarstva.