ZAGREB - Hrvatska i osam drugih zemalja jugoistočne Europe i UNMIK s Kosova potpisali su u utorak u Bukureštu novi Srednjoeuropski sporazum o slobodnoj trgovini (CEFTA). Sporazum su potpisale Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Makedonija, Moldavija, Crna Gora, Rumunjska i Srbija te civilni upravitelj Ujedinjenih naroda na Kosovu u ime Kosova. U ime Hrvatske, Sporazum je potpisao ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić, a izaslanstvo, u kojem je bila i ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović, predvodio je potpredsjednik vlade Damir Polančec. "Mi smo u svakom slučaju zadovoljni i ovo je velika pobjeda hrvatske diplomacije", kazao je Polančec novinarima nakon potpisivanja sporazuma. Polančec je odbacio spekulacije da je Hrvatsku dala bilo kakve ustupke. "Nikakvih popuštanja nije bilo", rekao je.
ZAGREB - Hrvatska bi do kraja tjedna, prije Božića, mogla otvoriti tri nova pregovaračka područja s Europskom unijom, rekao je danas šef Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj Vincent Degert, na predstavljanju rezultata CARDS programa 'Razvoj poslovne i investicijske klime u Hrvatskoj'. Postoje šanse za otvaranje maksimalno triju područja, a to su područja poduzetništva i industrijske politike, ekonomske i monetarne politike te carinske unije, rekao je Degert. Ta bi poglavlja rekao je, trebala biti otvorena, ali ne bi odmah potom bila zatvorena kao u slučaju pregovora na području znanosti i istraživanja i kulture i obrazovanja , dodao je.
ZAGREB - Hrvatska ima veliku potporu Poljske za pridruženje Europskoj uniji i NATO-u, ali nije riječ samo o političkom vodstvu zemlje već i većini poljskih građana koji bi Hrvatsku rado vidjeli u Uniji, izjavio je u utorak predsjednik Odbora za vanjsku politiku poljskog parlamenta (Sejm) Pawel Zalewski. "Poljska uistinu snažno podupire Hrvatsku u integracijskim procesima. Prema našim anketama, 72 posto Poljaka zagovara ulazak Hrvatske u Uniju", kazao je Zalewski nakon susreta s predsjednikom saborskog Odbora za vanjsku politiku Gordanom Jandrokovićem. Zalewski se osvrnuo na krizu u EU glede donošenja Ustava i mogućnost "kašnjenja" u primanju Hrvatske te poručio da "Hrvatska svakako ne smije biti talac institucionalne krize u EU".
LONDON - Vanjska politika britanskog premijera Tonyja Blaira, generalno gledajući bila je neuspješna, među ostalim zbog njegove nesposobnosti da utječe na Washington, zbog čega će njegov nasljednik morati izboriti glavnu ulogu za Britaniju unutar Europe, stoji u izvješću utjecajnog londonskog instituta Chatham House, objavljenom u utorak. U izvješću stoji kako se na temelju opsežne analize Blairovih vanjskopolitičkih poteza može zaključiti da je Britanija bez sumnje prva pozdravila američku reakciju na napad 11. rujna, ali je istodobno Blair napravio veliku pogrešku kad je odlučio poduprijeti američki rat u Iraku. Premijer je napravio pogrešku jer nije uskladio reakciju s europskim odgovorom, što je možda moglo ublažiti akcije Washingtona, stoji u izvješću instituta te se zaključuje kako je američka invazija na Irak bila "strašna pogreška" koja je završila "krahom", a reperkusije na politiku osjećat će se godinama.
BAGDAD - Video-zapisi nekoliko desetaka žrtava "kemijskih napada" emitirani su u utorak u sudnici Visokog kaznenog suda u sklopu 31. ročišta sudskog procesa koji se vodi u Bagdadu protiv bivšeg iračkog predsjednika Saddama Husseina i njegovih suradnika, na kojemu se pokušava rasvijetliti diktatorova vojna kampanja Anfal provedena 1987. i 1988. protiv Kurda. Kamerom je zabilježen potresan prizor u kojemu na tlu leži mrtav muškarac u rukama držeći mrtvu malenu djevojčicu, a oko njih je sve puno mrtvih tijela odraslih i djece. U sljedećem se kadru vidi mali kamion "natrpan" ljudskim leševima. Snimke su napravljene u razdoblju od travnja 1987. do svibnja 1988. te pokazuju "žrtve kemijskog napada" na irački dio Kurdistana, objasnio je prisutnima u sudnici glavni tužitelj Munkithe Al-Farun, istodobno postavivši pitanje: "Gdje su ti teroristi koje su irački vojnici željeli ubiti?"
ZAGREB - Generalni direktor UNESCO-a Koichiro Matsurra izrazio je u utorak zadovoljstvo zbog izrazito brze ratifikacije Konvencije o zaštiti kulturne raznolikosti, teksta kojem se oštro suprostavljaju Sjedinjene Države, a koji će stupiti na snagu za tri mjeseca. "Nijednu konvenciju UNESCO-a s područja kulture nije prihvatilo toliko država u tako kratko vrijeme", naglasio je Matsurra kako se navodi u priopćenju objavljenom u utorak. Četrnaest država članica i pridruženih članica Europske unije ratificirale su u ponedjeljak tu Konvenciju čime je broj ratifikacija narastao na 35 i tako omogućile stupanje na snagu tog teksta. Konvenciju su 2002. pokrenule Francuska i Kanada, a usvojila glavna skupština UNESCO-a 20. listopada 2005. u Parizu. Samo Izrael i SAD od ukupno 150 zemalja su glasali protiv, a četiri su bile suzdržane.
PEKING - Washington i Pyongyang u utorak su, drugog dana šesterostranih pregovora čiji je cilj uvjeriti sjevernokorejski režim da prekine s korištenjem svojeg atomskog arsenala, razgovarali izravno, posebno se fokusirajući na sporno pitanje američkih financijskih sankcija, prenosi France presse, ne objavljujući pojedinosti tih pregovora. Diplomatski su izvori potvrdili kako su se glavni američki pregovarač Christopher Hill i sjevernokorejski izaslanik Kim Kye-gwan sastali u utorak u Pekingu. U ponedjeljak, prvoga dana nove sjednice šesterostranih pregovora u kojoj sudjeluju predstavnici obiju Koreja, Kine, SAD-a, Japana i Rusije, a traju već tri godine, Sjeverna Koreja zatražila je ukidanje svih sankcija, onih koje su donijele Sjedinjene Države, no i onih što ih je nametnulo UN-ovo Vijeće sigurnosti nakon prvog atomskog pokusa te zemlje 9. listopada.
PRIŠTINA - Glavni odbor vodeće albanske političke stranke na Kosovu - Demokratskoga saveza Kosova izabrao je u utorak novo predsjedništvo ove stranke od 23 članova i pet dopredsjednika, ali bez članova stranačke frakcije bivšeg predsjednika Skupštine Kosova Nexhata Dacia. Za prvog dopredsjednika DSK ponovno je izabran Eqrem Kryeziu, koji će po svemu sudeći biti i vršitelj dužnosti predsjednika DSK jer je novoizabrani predsjednik ove stranke Fatmir Sejdiu ujedno i predsjednik Kosova, a po ustavu ne može istodobno obavljati dvije dužnosti. Prema neslužbenim informacijama, Sejdiu će zamrznuti za određeno vrijeme dužnost predsjednika DSK kako bi i dalje vršio dužnost predsjednika Kosova. Iako još nije službeno objavljeno, iz krugova bliskih Nexhatu Daciju se doznaje da će on sa svojim pristašama osnovati novu stranku jer je vodstvo DSK odbilo pregovore o kompromisnim rješenjima.
AMMAN - Izraelski premijer Ehud Olmert razgovarao je u utorak s jordanskim kraljem Abdullahom II. o međupalestinskim sukobima i oživljavanju bliskoistočnih mirovnih pregovora, javile su agencije. Olmertov iznenadni posjet je odgovor na poziv Abdullaha II. čija je želja da Izrael obnovi mirovne pregovore s Palestincima, javlja Associated Press. "Dvojica čelnika razgovarala su o bilateralnim pitanjima, razvoju situacije u Palestinskoj upravi i stanju u široj regiji", stoji u službenom jordanskom priopćenju kako prenosi Reuters. Abdullah II., jedna od ključnih regionalnih figura, izrazio je zabrinutost zbog sukoba palestinskih frakcija, pristaša predsjednika Mahmouda Abbasa i snaga odanih vladajućem islamskom pokretu Hamas. Izrael je u načelu pristao na prijedlog da se paravojne palestinske snage smještene u Jordanu premjeste u pojas Gaze kao pomoć Abbasu protiv Hamasa, kaže Reuters.
ZAGREB - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić primio je u utorak u oproštajni posjet bugarskog veleposlanika u RH Viktora Valkova i zahvalio mu na doprinosu daljnjem pozitivnom razvijanju hrvatsko-bugarskih odnosa zbog čega mu je dodijelio odličje Reda kneza Branimira s ogrlicom, priopćio je Ured predsjednika. Tijekom susreta bilo je riječi o nekim konkretnim aspektima bilateralnih odnosa između dviju zemalja, pri čemu je konstatirano kako su se oni u proteklom razdoblju uspješno izgrađivali, ali da postoje i dalje neiskorištene mogućnosti za njihovo širenje, stoji u priopćenju.