Hrvatska se danas po pitanju nezaposlenosti nalazi na istom mjestu gdje i prije godinu dana, a ne vidi se rješenje tog problema - nemamo organiziranog sustava prekvalifikacije za dugotrajno nezaposlene, ali i što je najopasnije za Hrvatsku, nemamo niti politiku zapošljavanja na sofisticiranim proizvodima, kazao je predsjednik Mesić.
Hrvatska je bila industrijski razvijena zemlja, a danas imamo paradoks da se vraćamo manufakturi, upozorio je. Istodobno, strana su ulaganja uglavnom bila usmjerena u monopole, a imali smo i potpuno nerazumljivu politiku prodaje banaka, koje smo prodali jeftinije od cijene njihove sanacije.
Rezultat svega toga je da broj nezaposlenih od oko 300 tisuća ostaje konstanta, jer izostaje političko rješavanje ovog problema, istaknuo je Mesić te dodao da je u godini u kojoj očekujemo izbore malo vjerojatno da će se netko upustiti u rješavanje ove situacije.
Analiza Bečkog instituta za komparativna ekonomska istraživanja pokazala je, naime, da Hrvatska u usporedbi s novim članicama EU predstavlja zemlju s relativno visokom stopom nezaposlenosti, posebice dugotrajne nezaposlenosti, te nezaposlenosti kod starijih osoba, žena i mladih, kod kojih se stopa nezaposlenosti kreće i do 30 posto.
Ujedno, studija je pokazala velike regionalne razlike u stopi nezaposlenosti - od oko 8 posto u zagrebačkoj regiji, do iznad 20 posto u Vukovaru, kao i iznenađujuće nižu stopu zaposlenosti među najobrazovanijima u odnosu na zemlje EU.
Stručnjaci Bečkog instituta ističu i relativno nisku produktivnost hrvatskog gospodarstva uz visoki trošak rada te vrlo nisku razinu ulaganja u edukaciju zaposlenih. Istaknuta je i niska razina financijskih aktivnih mjera na tržištu rada - 0,6 posto BDP-a u Hrvatskoj u odnosu na 2,3 posto BDP-a u EU.
Također, izdvojena je i činjenica da Hrvatska, nasuprot trendovima u ostalim tranzicijskim zemljama, bilježi povećanje zaposlenosti u poljoprivredi, u kojoj radi oko 17,3 posto zaposlenih, što je pojašnjeno činjenicom da se velik broj osoba koje su ostale bez posla okreću agraru, u kojem se zapošljava i velik dio povratnika.
Takvo se stanje, prema riječima predsjednika Gospodarsko-socijalnog vijeća Krešimira Severa, godinama ne mijenja. Ne ulaže se u prekvalifikaciju nezaposlenih, a istodobno se uvozi radna snaga za primjerice brodogradnju. Školski se sustav ne prilagođava potrebama gospodarstva dovoljno brzo, a država ničime ne potiče samoedukaciju, dok istodobno nudi porezne olakšice za obnovu kuće, istaknuo je Sever.
Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Đuro Popijač tome je dodao i činjenicu da su socijalna davanja radno sposobnima, posebice na područjima od posebne državne skrbi, često toliko visoka da, uz mogućnost zarada 'na crno', "oni niti ne žele posao".