Prema podacima kanadske tvrtke za pružanje financijskih informacija Thomson Financial, ukupna vrijednost preuzimanja diljem svijeta u 2006. na dan 10. prosinca iznosila je 3.427 milijardi dolara. To je više nego za vremena snažnog rasta internet mjehurića 2001.
U 2006. sve veći broj spajanja i akvizicija financiran je u velikoj mjeri kroz zaduženost, posebno putem sve popularnije metode poznate kao leverage buy-out - odnosno kupnje kompanija posuđenim novcem.
Leverage buy-out uglavnom se temelji na relativno maloj količini realnog kapitala ili gotovine i na velikom zaduživanju, često u aranžmanu ulagačkih fondova.
"Oscilacije su najniže u povijesti, vrijednosti na tržištima dionica su blizu najboljih razina, a leverage buy-out i poslovi spajanja i preuzimanja u procvatu", stoji u prošli tjedan objavljenom izviješću analitičara Barclays Capitala Roberta McAdiea. "Očigledno, likvidnost je pritom najvažniji čimbenik unatoč višim kamatnim stopama".
McAdie u svojem izviješću, međutim, upozorava na svjetske gospodarske prognoze, koje ukazuju na usporavanje gospodarskih aktivnosti, ponajprije u SAD-u te na rast kamatnih stopa u razvijenim gospodarstvima u svijetu. Unatoč visoke razine kreditne sposobnosti ili mogućnosti pojedinaca i kompanija da otplaćuju svoje dugove, problem predstavlja i sve veća sklonost ka visokorizičnom zaduživanju.
Nedavno provedeno istraživanje londonske financijske kuće Close Brothers ukazuje na mogućnost skore promjene kreditnog ciklusa. Prema izračunima Close Brothersa, ukupna količina kreditnih izvedenica koje nude vrlo visoke prinose no ujedno su i vrlo riskantne u ovoj će godini u Europi doseći vrijednost od 30 milijardi eura, u usporedbi s tek 17 milijardi 2003.
"Čak i ako makroekonomski uvjeti ostanu pozitivni, problema bi moglo biti. Mnoge kompanije, primjerice, neće biti u mogućnosti nastaviti refinancirati svoju zaduženost uslijed rasta kamatnih stopa, što se već događa posljednjih godina", kazao je Matthew Prest iz Close Brothersa.