U objašnjenju tuebingenskog žirija navodi se kako je činjenica da je sporni citat bizantskog cara što ga je izabrao Papa, kako bi ilustrirao svoj argument o vjeri i razumu, uspio privući toliku međunarodnu pozornost "dokaz da je on još uvijek relevantan i nakon 500 godina".
Papa se nakon govora u Regensburgu nekoliko puta izrazio žaljenje zbog nesporazuma što ga je među muslimanima izazvao njegov govor. Međutim, nije povukao ono što je rekao, a Rimokatolička crkva optužila je medije da su namjerno iskrivili Papine riječi, stoji u priopćenju njemačkog sveučilišta.
"Predmet ovog namjerno pogrešno protumačenog govora, veza je između razuma i vjere u kršćanstvu i potvrda kršćanskog uvjerenja da djelovati razborito odgovara Božjoj prirodi. U svojoj izravnoj, ali i višeslojnoj kompoziciji, govor je majstorski napravljen. Papa je svoje misli iznio hrabro i odlučno", stoji u priopćenju.