U HSP-u, SDP-u i HSS-u ističu kako je maksimum na koji mogu pristati da se s ekološkim dijelom zaštićenog pojasa krene odmah, a s ribolovnim 1. srpnja iduće godine, nakon konzultacija s EU, što su svojim amandmanom, iako podupiru Vladin prijedlog, zatražili i u HSLS-u.
'Pravaše' i dalje najviše smeta to što se, kako kažu, za aktiviranje zaštićenog pojasa tražilo dopuštenje EU, iako, ističu, Hrvatska po međunarodnom pravu ima svako pravo jednostrano donijeti mjere za zaštitu Jadrana.
"Prihvaćanje svega izvana dovelo nas je do toga da to (ZERP) više nije pravno, nego političko pitanje. Ovo je odgoda odgode do nove odgode", poručio je Pero Kovačević (HSP), kojega zanima kako se i čime ZERP do sada primjenjivao na Albaniju, Crnu Goru i BiH, budući da za njih nije vrijedila odgoda primjene tog pojasa.
U SDP-u, pak, upozoravaju da neutemeljeno HDZ-ovo plašenje javnosti da bi žurno aktiviranje ZERP-a dovelo do usporavanja pristupanja Hrvatske EU samo povećava euroskepticizam u javnosti.
"Građani nikada neće htjeti u Uniju koja nas ucjenjuje, ali uvjeren samo da EU to ne radi. Proglašenje ZERP-a potvrda je europskog ponašanja Hrvatske jer ni u EU ne žele da se uništi Jadran kao europsko prirodno bogatstvo", kazao je Ivica Pančić (SDP).
Da HDZ neutemeljeno plaši javnost smatra i Ljubica Lalić (HSS), istaknuvši da su sve obalne članice EU, izuzev Grčke, proglasile svoje zaštićene pojase, prozivajući Vladu da novom odgodom ZERP-a zakida Hrvatsku za 300 milijuna eura godišnje zarade od izlova ribe u tom pojasu.
Marin Jurjević (SDP) je HDZ, budući da je tri puta mijenjao stavove oko primjene zaštićenog pojasa, nazvao "strankom podvojene ličnosti", dok je nezavisni zastupnik Slaven Letica kazao kako ne može podržati odgodu ZERP-a, "jer bi to, nakon što su svoje pojase proglasili Italija i Slovenija, naljutilo moje pretke".
Alenka Košiša Čičin-Šain kazala je da će HNS podržati Vladin prijedlog, jer se, kako tvrdi, samo odgodom mogu osigurati danas nepostojeće tehničke pretpostavke za primjenu ZERP-a, i ne ugroziti napredak Hrvatske u približavanju EU.
"Iskreno vjerujem da je pritisak iz EU, što se ZERP-a tiče, jedan mali test bontona za Hrvatsku jer se u EU sve odluke donose konsenzualno. To je test je li se Hrvatska naučila demokratski pregovarati, pa i o onome na što ima pravo, što je ZERP", istaknula je.
Iako je za pojedinačnu raspravu bilo prijavljeno 20-ak zastupnika, veliki dio njih, uglavnom iz HDZ-a, odustao je od rasprave, pa bi, po neslužbenim najavama, iza 16 sati moglo uslijediti i glasovanje o Vladinom te prijedlozima HSP-a, SDP-a i HSS-a da se izmijeni Odluka o proširenju jurisdikcije na Jadranu.