SIJEČANJ
-------------
1. siječnja - Austrija preuzela šestomjesečno predsjedanje Europskom unijom.
1. siječnja - Ruska naftna tvrtka Gazprom obustavila isporuku plina Ukrajini zbog spora oko cijene koju Rusi žele učetverostručiti. Budući da plinovod kojim se energent isporučuje u druge europske države prolazi Ukrajinom, nestašice je osjetio velik dio Europe. Političari iskovali termin "plinski rat".
2. siječnja - U rušenju krova klizališta u Njemačkoj 15 poginulih.
4. siječnja - Ukrajina i Rusija postigle dogovor oko cijene plina koja je višestruko povećana s 50 dolara za 1000 prostornih metara na 230 dolara.
4. siječnja - Bivši izraelski premijer Ariel Sharon završio u bolnici nakon moždanog udara i krvarenja u mozak. Otada se više ne budi iz kome.
4. siječnja - Samoubojica aktivirao eksploziv tijekom pogreba u Iraku. Ubijeno 36 osoba.
5. siječnja - Slovenska vlada donijela uredbu kojom je čitavu Savudrijsku valu obuhvatila svojom ribolovnom zonom.
5. siječnja - U rušenju hostela tijekom hodočašća u Meki (Saudijska Arabija) poginulo 76 osoba.
5. siječnja - U napadu bombaša samoubojice u Kerbali u Iraku poginule 53 osobe.
5. siječnja - U napadu bombaša samoubojice u iračkome gradu Ramadiju poginulo 67 osoba.
6. siječnja - Hrvatska uputila prosvjednu notu Sloveniji te je prijavila Europskoj komisiji zbog donošenja Uredbe o određivanju područja ribolovnog mora Republike Slovenije.
9. siječnja - U napadu bombaša-samoubojice u iračkome ministarstvu unutarnjih poslova u Bagdadu 29 poginulih.
10. siječnja - Iran skinuo pečate s nuklearnih postrojenja, koje su postavili inspektori UN-a za nuklearnu energiju, da bi mogao nastaviti proces obogaćivanja urana oglušujući se o pozive međunarodne zajednice koja ga sumnjiči za razvoj nuklearnog oružja. 25. listopada 'europska trojka' i Sjedinjene Države predale Kini i Rusiji prijedlog rezolucije sankcija kao kazne. Moskva odbacila prvu verziju.
10. siječnja - Ukrajinski parlament smijenio vladu zbog sporazuma s Rusijom oko isporuke ruskog plina po višestruko povećanoj cijeni. Kriza u zemlji nastavila se do izbora 26. ožujka.
12. siječnja - Zadnjeg dana hadža (islamskog hodočašća) u stampedu hodočasnika u Mini, nedaleko od Meke u Saudijskoj Arabiji, 345 poginulih.
15. siječnja - Na predsjedničkim izborima u Čileu izabrana Michele Bachelet, koja je bila proganjana u doba vojne diktature Augusta Pinocheta. Postala prva žena predsjednica Čilea i šesta u nekoj zemlji Latinske Amerike.
17. siječnja - U Francuskoj se srušio mali zrakoplov u kojem su poginule 4 osobe od kojih je jedan Hrvat.
19. siječnja - U Mađarskoj u padu slovačkog vojnog transportera 42 poginulih.
19. siječnja - Ledeni val zahvatio sjever Europe s oko 30 stupnjeva Celzija ispod ništice na Baltiku, odnosno s -40 u Rusiji gdje je u tjedan dana odnio 76 žrtava. Zahvatio i sjever Europske unije, Tursku gdje je također bilo žrtava, te izazvao poremećaje u prometu i strah od nestašice energije. Krajem siječnja val hladnoće u Ukrajini uzrokovao smrt 598 osoba.
20. siječnja - U Sydneyu uhićen australski državljanin Dragan Vasiljković (51), "kapetan Dragan", od 1991.-1993. zapovjednik srpskih paravojnih snaga, osumnjičen za sudjelovanje u ratnim zločinima u Hrvatskoj.
21. siječnja - U Prištini umro vođa kosovskih Albanaca Ibrahim Rugova.
23. siječnja - U teškoj željezničkoj nesreći u Crnoj Gori poginulo 46 osoba, a ranjeno 263.
25. siječnja - Na palestinskim izborima prvi put sudjelovao a zatim i pobijedio radikalni palestinski pokret Hamas koji ne priznaje izraelsku državu i još više ugrozio teške odnose Palestinaca i Izraelaca koji Hamas drže terorističkom organizacijom. EU i SAD zamrznuli izravnu pomoć Palestincima blokirajući i osiromašivši dodatno Palestince.
26. siječnja - Pala entitetska vlada Republike Srpske premijera Pere Bukejlovića (Srpska demokratska stranka), optužena za lošu gospodarsku politiku i siromašenje građana. 28. siječnja izglasana nova vlada čelnika Saveza nevisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika na čiji je poticaj parlament RS i izglasao nepovjerenje Bukejloviću.
28. siječnja - U rušenju krova izložbene hale u Poljskoj poginulo 66, a ranjena 141 osoba.
31. siječnja - Italija zakonom uvela ekološku zonu na Jadranu.
31. siječnja - Za petgodišnju obnovu Afganistana, uništenog desetljećima rata, međunarodna zajednica obećala 10,5 milijardi dolara i zajedničku strategiju s vladom u Kabulu protiv uzgoja opijuma.
VELJAČA
-------------
2. veljače - U potonuću egipatskog trajekta u Crvenom moru poginulo tisuću ljudi.
4. veljače - Zbog objave Muhamedovih karikatura u danskome listu u Siriji zapaljeno veleposlanstvo Danske, u libanonu danski konzulat, a zatim je val prosvjeda zapalio islamske države. Prve žrtve zabilježene u prosvjedima u Afganistanu i Iranu 6. veljače.
4. veljače - U stampedu u Manili, glavnome gradu Filipina, poginule 93 osobe.
6. veljače - U Veneciji predstavnici Albanije, Hrvatske, Slovenije, Italije, BiH, Srbije i Crne Gore potpisali Deklaraciju o osnutku Jadranske euroregije s ciljem jačanja gospodarskog razvoja, sigurnosti, socijalne kohezije i zaštite okoliša s obje strane Jadranskog mora za 22 milijuna stanovnika regije.
6. veljače - U javnosti se pojavila Francuskinja Isabelle Dinoire, prva osoba kojoj su kiruzi, nakon što joj je bila odgrižena polovica lica, presađeno tuđe lice (nova usta, nos, brada).
8. veljače - U Sarajevu zapaljena hrvatska zastava dan nakon što su Muhamedove karikature objavljene u hrvatskom tisku.
11. veljače - Virus ptičje gripe, H5N1, potvrđen u Italiji i Grčkoj. Idućih dana virus potvrđen u nizu drugih europskih zemalja, uključivši Sloveniju, BiH, Srbiju, Austriju, Njemačku i Mađarsku.
12. veljače - Američki potpredsjednik Dick Cheney ranio prijatelja u lovu.
17. veljače - U klizanju tla na Filipinima više od tisuću nestalih.
18. veljače - Albanija i Europska unija parafirale Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, prvi korak institucionaliziranja odnosa s EU.
19. veljače - 65 rudara umrlo u ugljenokopu u Meksiku nakon eksplozije.
20. veljače - U Beču počeli prvi izravni pregovori predstavnika kosovskih Srba i Albanaca s Kosova o konačnom statusu Kosova koji je pod upravom Ujedinjenih naroda. Pregovori će se protegnuti i na 2007.
21. veljače - Glavna haška tužiteljica Carla del Ponte tražila spajanje optužnice "Čermak-Markač" s optužnicom protiv hrvatskog generala Ante Gotovine.
22. veljače - Uništena zlatna kupola šijitskog svetišta u Samari, što je izazvalo val nasilja i dovelo do ubojstva 130 osoba, a u nastavku nasilja između sunita i šijita do 450 mrtvih.
22. veljače - U pljački tvrtke u Kentu u Velikoj Britaniji ukradeno 53 milijuna funti.
23. veljače - Urušio se krov tržnice u Moskvi pri čemu je 65 osoba poginulo.
24. veljače - Bivši ministar obrane Federacije BiH Miroslav Prce, osuđen za zloporabu položaja i podrivanje vojne i obrambene moći Federacije BiH u slučaju "Hrvatska samouprava", osuđen na godinu i pol dana zatvora na Državnom sudu BiH u Sarajevu.
27. veljače - Na summitu u Tirani Makedonija postala članica Srednjoeuropske zone slobodne trgovine (CEFTA) pridruživši se Hrvatskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj. Jača inicijativa za širenje zone na Albaniju, Srbiju, Crnu Goru, BiH i Moldaviju. Širenje CEFTA-e konačno dogovoreno 6. travnja na sastanku u Bukureštu.
OŽUJAK
------------
2. ožujka - Milorad Dodik preuzeo dužnost premijera Republike Srpske, entitetske vlade u Bosni i Hercegovini, nakon krize izazvane u siječnju kada je izglasa o nepovjerenje dotadašnjoj vladi.
3. ožujka - Pentagon objavio imena i nacionalnost većine od 49 zatvorenika američkog vojnog logora Guantanamo na Kubi gdje je od 2002. smještao državljane iz tridesetak zemalja osumnjičenih za terorizam povezan s mrežom al-Qaidom i afganistanskim talibanima.
5. ožujka - U Haškom pritvoru samoubojstvo počinio Milan Babić, bivši premijer i predsjednik tzv. RSK.
10. ožujka - Haški sud osudio hrvatskog obavještajca Markicu Rebića i novinara Ivicu Marjačića na plaćanje kazne od 15 tisuća eura svaki za nepoštivanje suda i otkrivanje identiteta tajnih svjedoka.
10. ožujka - Agim Čeku, nekadašnji pripadnik Hrvatske vojske, a poslije i zapovjednik Oslobodilačke vojske Kosova, postao novi premijer kosovske vlade.
11. ožujka - Haški sud objavio da je bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević pronađen mrtav u ćeliji, a tri dana kasnije obustavio je postupak protiv njega. Milošević je 18. ožujka pokopan u dvorištu obiteljske kuće u Požarevcu.
15. ožujka - Zapovjednici Armije BiH Enver Hadžihasanović i Amir Kubura osuđeni pred Haškim sudom na pet odnosno 2,5 godina zatvora za zločine nad bosanskim Hrvatima.
16. ožujka - Iračka nacionalna skupština održala prvu sjednicu.
16. ožujka - Europski parlament prihvatio Izvješće o strategiji proširenja po kojem kod primanja novih članica treba voditi računa o 'apsorpcijskim sposobnostima' EU.
18. ožujka - U pritvor ICC-a (Međunarodni stalni kazneni sud) u Den Haagu stigao prvi optuženik.
19. ožujka - Na predsjedničkim izborima u Bjelorusiji ponovo pobijedio nedemokratski, tvrdolinijski vođa Aleksandar Lukašenko, bivši upravitelj sovjetskog kolhoza, komunistički apartčik koji svoju zemlju drži u izolaciji.
20. ožujka - EU pozdravila zajedničku europsku perspektivu država zapadnog Balkana.
20. ožujka - Časopis Time otkrio hotimice počinjen pokolj američkih marinaca nad 24 iračka civila kod grada Hadithe u znak odmazde za smrt njihova suborca.
22. ožujka - Velika Britanija ukinula vize za državljane Republike Hrvatske.
22. ožujka - Baskijska oružana organizacija ETA, koja je desetljećima oružjem i atentatima željela ostvariti neovisnu baskijsku državu, proglasila trajni prekid vatre.
22. ožujka - Bosanskom Srbinu Milomiru Stakiću Haški sud preinačio doživotnu kaznu zatvora u 40 godina za zločine počinjene tijekom rata u BiH.
23. ožujka - Zbog rastuće ovisnosti Europe o uvozu energenata, cijeni energije i potrebe za razvojem ekološki čistih izvora energije čelnici Europske unije podržali jedinstvenu energetsku politiku kako bi kao cjelina mogli pregovarati s dobavljačima energenata.
26. ožujka - Na parlamentarnim izborima nakon višemjesečne krize nijedna politička stranka nije osvojila većinu u Ukrajini. Predsjednik Viktor Juščenko imenovao premijerom svog bivšeg protivnika na predsjedničkim izborima, proruski orijentiranog Viktora Janukoviča koji je obećao slijediti prozapadnu politiku.
28. ožujka - Na izborima za izraelski parlament (Knesset) pobijedila Kadima, nova stranka koju je osnovao bivši izraelski premijer Ariel Sharon i njegov bliski suradnik Ehud Olmert, koji postaje premijer.
30. ožujka - Češka proglasila izvanredno stanje zbog poplava.
30. ožujka - Potonuo turistički brod kod Bahreina s bilancom 67 poginulih.
TRAVANJ
--------------
1. travnja - U Češkoj i Njemačkoj počele evakuacije stotina ljudi zbog poplava, a nakon toga evakuacije i u Austriji, te Mađarskoj. Poplave zabilježene i u Vojvodini, a 12. travnja poplavljen i dio Beograda.
4. travnja - Na općim izborima prvi put u povijesti glasale žene u Kuvajtu, nakon što su uspjele izboriti pravo glasa u toj bogatoj državici Perzijskog zaljeva.
4. travnja - Tri milijuna ljudi prosvjedovalo u Francuskoj zbog novog zakona o radu koji olakšava otpuštanje mladih. Prosvjedi su prisilili francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca da 10. travnja povuče sporni zakon o radu.
5. travnja - Međunarodna udruga za ljudska prava Amnesty International objavila da je teritorij Hrvatske korišten za prelete i slijetanje tajnih letova kojima su američki agenti CIA-e prevozili osumnjičene za terorizam u zemlje gdje je dopušteno mučenje.
5. travnja - U Zagrebu počeo dvodnevni Crans Montana Forum s oko 400 državnih dužnosnika, diplomata, predstavnika privatnog sektora i drugih u svrhu predstavljanja rastućih potencijala gospodarstva RH.
6. travnja - 69 osoba poginulo u potonoću broda koji je prevozio oko 250 hodočasnika u Djibutiju, državici na Crvenom moru s oko 300.000 stanovnika.
7. travnja - U napadu na šijitsku džamiju u Bagdadu 69 mrtvih.
8. travnja - U Bosni i Hercegovini utemeljena nova stranka "HDZ 1990", na poticaj Bože Ljubića i njegovih pristaša iz HDZ BiH nezadovoljnih politikom stranačkog vodstva i predsjednika Dragana Čovića. Ljubić optužio Čovića za neregularan izbor na čelo stranke.
9. travnja - Na parlamentarnim izborima u Mađarskoj pobijedili vladajući socijalisti što je prvi put nakon pada komunizma da je jedna stranka uspjela zadržati vlast u dva mandata zaredom.
9. travnja - Na izborima u Italiji Romano Prodi, kandidat ljevice, porazio dotadašnjeg premijera Silvija Berlusconija (desni centar) koji nije želio priznati izborne rezultate, ali je morao odstupiti 2. svibnja, a Prodi je prisegnuo 17. svibnja.
11. travnja - Iran počeo obogaćivati uran prkoseći pozivima međunarodne zajednice da obustavi svoj netransparentan nuklearni program.
12. travnja - Haški sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) prepustio predmet bosanskog Hrvata Paška Ljubičića na suđenje pravosuđu BiH.
12. travnja - ICTY proglasio Vladimira Kovačevića Ramba, optuženog za napad na Dubrovnik, nesposobnim za suđenje.
15. travnja - Ehud Olmert postao novi izraelski premijer.
22. travnja - Kurd Džalal Talabani izabran za predsjednika Iraka, a on je mandat za sastav nove vlade uručio predstavniku šijitske većine Nuriju al-Malikiju. Time se razrješava višemjesečna blokada u formiranju vlasti nakon parlamentarnih izbora u prosincu izazvana neslogom šijita, sunita i Kurda oko izbora premijera.
23. travnja - Sudar dvaju vojnih vlakova Sjevernoj Koreji. Prema ocjeni humanitarnih organizacija pretpostavlja se da je poginulo oko tisuću osoba u toj izoliranoj komunističkoj diktaturi čiji je režim naredio potpunu šutnju o nesreći.
24. travnja - Evakuacije tisuća ljudi u Rumunjskoj zbog poplava.
24. travnja - Nepalski kralj Gyanendra pristao na ponovnu uspostavu parlamenta, koji je bio raspustio 2002., nakon 19 dana prosvjeda stotina tisuća Nepalaca.
26. travnja - Pred Haškim sudom počelo suđenje u predmetu "Prlić i drugi", vodstvu bosansko-hercegovačkih Hrvata za zločine počinjene tijekom rata u BiH.
26. travnja - Parlament BiH odbacio ustavne promjene. Time je odbačen cijeli koncept preustroja BiH i jačanja središnjih tijela vlasti kao i otklanjanja brojnih nepravilnosti proisteklih iz rješenja sadržanih u ustavu iz Daytona. Ustavni amandmani srušeni su zbog protivljenja hrvatskih zastupnika iz stranke HDZ 1990. i Stranke za BiH Harisa Silajdžića. SAD i Europska unija izrazili duboko razočarenje.
27. travnja - Umro don Branko Sbutega, župnik iz Dobrote u Crnoj Gori, publicist i književnik (Kurosavin nemir svijeta), koji se tijekom Domovinskog rata istaknuo humanitarnim radom, a svojim tekstovima propagirao umjerenost, demokraciju i mir.
29. travnja - U očitom otporu prema politici Sjedinjenih Država prema Južnoj Americi, predsjednici Kube, Venezuele i Bolivije Fidel Castro, Hugo Chavez i Evo Morales potpisali trgovinski sporazum koji je protuteža slobodnoj razmjeni koju zagovara Washington.
30. travnja - Umro američki ekonomist John Kenneth Galbraith koji se bavio prijepornim temama poput raspodjele bogatstava u društvu. Bio među najčitanijim autorima u povijesti ekonomskih znanosti i utjecao na ideje čelnika američke demokratske stranke. Bio otac prvog veleposlanika SAD-a u Hrvatskoj, Petera Galbraitha.
(nastavlja se)