HINA - Financijski servis
Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) kreditirala je tijekom ove godine hrvatsko gospodarstvo s više od 3,2 milijarde kuna, a jedna od novosti koju planira uvesti od iduće godine su mikrokrediti te tzv. programi financiranja podređenim dugom, namijenjeni obrtnicima i 'mikro' poduzetnicima, najavio je na današnjem susretu s novinarima predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev.
U dosadašnjem tijeku ove godine najveći je interes iskazan za programe namijenjene poljoprivrednom sektoru, pa je tako za podizanje dugogodišnjih nasada odobreno 31 milijun kuna kredita, a za poticanje govedarske proizvodnje 135 milijuna kuna.
Kako je istaknuo Kovačev, tim je sredstvima financirana izgradnja novih staja ukupnog kapaciteta od gotovo 3.500 grla muznih krava te je omogućeno podizanje 90-ak hektara voćnjaka te 70-ak hektara vinograda.
Uz kreditiranje izvoza, u što je HBOR ove godine plasirao gotovo 1,8 milijardi kuna kreditnih sredstava, sve značajniji udio u strukturi kreditnih plasmana, dodao je, zauzimaju programi namijenjeni malom i srednjem poduzetništvu, kroz koje je ove godine već realizirano oko 573 milijuna kuna kredita.
Neki od tih programa jesu rizični, odnosno ima problema u njihovoj naplati, poput programa ulaganja u temeljni kapital poduzetnika ili program za poduzetnike početnike, no riječ je kreditima ograničenih iznosa i to se neće odraziti na poslovanje Banke, koja će i ovu godinu završiti s dobiti, rekao je Kovačev.
Dapače, najavio je i daljnje jačanje programa poticanja inovatora, kao i uvođenje mikrokredita, u vrijednosti do 30.000 eura, namijenjenih obrtnicima i poduzetnicima sa do 10 zaposlenika, kao i kredita s podređenim dugom, kojima će HBOR, uz poslovne banke, pratiti dugoročne poduzetničke projekte za koje poduzetnici nemaju dostatan kolateral.
Pritom je dodao kako očekuje da će kamatne stope, kao što je već najavljivano i iz poslovnih banaka, za sve programe HBOR-a ostati na dosadašnjim razinama, odnosno u rasponu od 2 do 6 posto.
Upitan da komentira mišljenje MMF-a kako HBOR treba restrukturirati, odnosno uključiti u državni proračun, Kovačev je kazao da je takvo mišljenje rezultat nerazumijevanja. HBOR je za iduću godinu iskazan planirano zaduženje u iznosu od 400 milijuna eura, "što je MMF-u očito bio znak za uzbunu". No, od toga je 200 milijuna eura namijenjeno vraćanju dospjelih inodugova, pa bi neto dug bio samo 200 milijuna eura, odnosno manje nego ove godine. U MMF-u je, dakle, očito došlo do nerazumijevanja, istaknuo je Kovačev te dodao da potrebe za konsolidiranje HBOR-a s državnim proračunom nema, s obzirom da je Banka vrlo jasno vezana uz državu kroz vlasništvo.
HBOR je ovog mjeseca zaključio i kreditne uvjete s konzorcijem banaka (Deutsche Zentral-Genossenschaftsbank, Erste Bank der oesterreichischen Sparkassen, HSBC Bank, Mizuho Corporate Bank, PBZ i Raiffeisen Zentralbank Österreich) za kredit od 70 milijuna eura, no čak i taj iznos, istaknuo je, ulazi u okvire koje je MMF odobrio.
I samim donošenjem novog zakona o HBOR-u, kojim je među ostalim i temeljni kapital banke gotovo udvostručen na 7 milijardi kuna, Vlada je jasno dala do znanja da smatra potrebnim ne samo održati kreditne aktivnosti i potpore gospodarstvu, već ih i ojačati, rekao je Kovačev te dodao da takve institucije imaju i sve zemlje članice EU.