BRUXELLES - Čelnici zemalja Europske unije okupit će se u četvrtak i petak na dvodnevnom sastanku u Bruxellesu na kojem će proširenje biti jedna od glavnih tema. Rasprava o proširenju vodit će se na temelju dokumenta Europske komisije o strategiji proširenja, koja sadrži poseban dodatak o integracijskim sposobnostima EU-a. U sklopu dijela zaključaka o proširenju bit će zasebni paragrafi o dvjema zemljama koje su pregovaračkom procesu, Hrvatskoj i Turskoj, te o zemljama zapadnog Balkana. Prema nacrtu zaključaka, Europsko vijeće, kojeg čine šefovi država ili vlada, podržat će zaključke o Hrvatskoj koje su ministri vanjskih poslova EU-a usvojili na svom zadnjem sastanku u ponedjeljak. U tim zaključcima stoji da je Hrvatska u zadnjih godinu dana učinila napredak, da su pristupni pregovori dobro krenuli te se Zagreb poziva da nastavi s radom na temelju dosad ostvarenih rezultata.
BERLIN - Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso u srijedu je u na jednom skupu Berlinu upozorio zemlje članice Europske unije da Hrvatskoj i zemljama Zapadnog Balkana ne zatvaraju vrata EU-a, a na istom skupu njemačka kancelarka Angela Merkel se zauzela za donošenje Europskog ustava do izbora za Europski parlament 2009. "Nakon ulaska Rumunjske i Bugarske nastupit će razdoblje konsolidacije ali to ne smije biti izgovor za zatvaranje vrata zemljama poput Hrvatske i zemljama zapadnog Balkana", rekao je Barroso govoreći na skupu o temi "Europa na prekretnici - izazovi njemačkog predsjedništva". Barroso je naglasio da od Njemačke za vrijeme predsjedanja EU-om očekuje "značajan poticaj" procesu donošenja Europskog ustava. Njemačka kancelarka je još jednom ponovila svoju želju da kriza povodom ratifikacije Europskog ustava bude riješena do europskih izbora na proljeće 2009. Najavila je da bi konstruktivni prijedlog Ustava trebao biti podnesen već za predsjedanja Njemačke EU-om, u prvoj polovici sljedeće godine.
ZAGREB - Hrvatska osuđuje održavanje konferencije o preispitivanju holokausta koja je održana u Iranu, kao i svaki pokušaj nijekanja i relativiziranja tragedije holokausta, a napose neprimjerene prateće izjave i manifestacije koje predstavljaju uvredu žrtvama i njihovim potomcima, priopćeno je u srijedu iz Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI).U priopćenju hrvatsko ministarstvo navodi kako je "sa žaljenjem primilo vijest da je vlada Islamske Republike Irana organizirala konferenciju u Teheranu s ciljem preispitivanja 'realiteta i razmjera događanja oko holokausta'". "Republika Hrvatska osuđuje održavanje konferencije, kao i svaki pokušaj poricanja i relativiziranja tragedije holokausta, a napose neprimjerene prateće izjave i manifestacije koje predstavljaju uvredu žrtvama i njihovim potomcima", stoji, uz ostalo, u priopćenju.
MOSTAR - Sveučilištu u Mostaru Vlada Republike Hrvatske stavila je na raspolaganje 183 milijuna kuna za izgradnju prve faze sveučilišnog kampusa u tom gradu za koji bi kamen temeljac trebao biti postavljen potkraj prosinca ove ili u siječnju sljedeće godine, izjavio je u srijedu na konferenciji za novinare rektor Sveučilišta u Mostaru Frano Ljubić. On je rekao da će radovi na izgradnji prve faze sveučilišnog kampusa u Mostaru biti završeni do sredine 2008. godine, a cjelokupni radovi bit će završeni 2010. godine. Hrvatska Vlada je u svibnju ove godine odlučila izdvojiti ukupno 360 milijuna kuna za izgradnju i obnovu objekata sveučilišnog kampusa u Mostaru. Po riječima rektora Ljubića, hrvatska Vlada će preostala sredstva za izgradnju druge faze sveučilišnog kampa u Mostaru staviti na raspolaganje potkraj 2007. godine.
BEOGRAD - Srbijanski premijer Vojislav Koštunica izjavio je u srijedu da su europske integracije strateški prioritet Srbije i istaknuo značenje nastavka pregovora o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom, priopćeno je iz Vlade Srbije. Koštunica je razgovoru s veleposlanicima zemalja članica EU u Beogradu, kojemu je prisustvovao i voditelj Europskog povjerenstva u Srbiji Josep M. LLoveras, naglasio nužnost partnerskih odnosa Srbije i EU i podsjetio da je Vlada Srbije donijela Nacionalnu strategiju za pristupanje EU, koja predstavlja osnovu za daljnju provedbu reformi, dodaje se u priopćenju. "Do rješenja za Kosovo i Metohiju mora se doći kompromisom obiju strana", rekao je Koštunica i naglasio da "ne smije biti nametnutog rješenja jer samim tim, to ne bi ni bilo rješenje i moglo bi imati ozbiljne posljedice ne samo u regiji već i puno šire".
ŽENEVA - Četrdeset sedam država članica UN-ova Vijeća za ljudska prava postiglo je u srijedu konsenzusom dogovor o slanju stručnog izaslanstva u sudansku pokrajinu Darfur radi procjene stanja ljudskih prava. Nakon jednoipodnevne opće, nerijetko burne rasprave i intenzivnih pregovora iza zatvorenih vrata, zemlje članice su prihvatile prijedlog predsjednika Vijeća, meksičkog veleposlanika Luisa Alfonsa de Albe. Vijeće je odlučilo "poslati izaslanstvo na visokoj razini radi procjene stanja ljudskih prava u Darfuru i potreba Sudana na tom polju, s pet visokostručnih osoba koje imenuje predsjednik Vijeća za ljudska prava nakon savjetovanja s državama članicama Vijeća, kao i posebni izvjestitelj za ljudska prava u Sudanu". U Vijeću je o toj temi bilo nesuglasica jer su Europska unija i zapadne zemlje tražile da u izaslanstvo uđu neovisni stručnjaci.
SEUL - Sjeverna Koreja poručila je Sjedinjenim Američkim Državama kako bi mogla isključiti svoj najvažniji nuklearni reaktor i dopustiti dolazak inspektora UN u slučaju da se ispune određeni uvjeti, objavio je u srijedu južnokorejski dnevnik Hankook Ilbo izvješćujući iz Washingtona. Pjongjang je objavio spremnost da zaustavi i zatvori reaktor snage pet megavata u svojem glavnom nuklearnom kompleksu u Yongbyonu, a dopustit će i inspekcije Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), objavio je list, pozivajući se na neimenovanog dužnosnika State Departmenta. Uvjeti čije ispunjenje zahtijeva Sjeverna Koreja uključuju i dugogodišnji poziv Washingtonu da ukine financijska ograničenja zbog navodnog krivotvorenja i pranja novca te zahtjev za energetsku pomoć.
WASHINGTON - Većina Amerikanaca misli da njihova zemlja gubi rat u Iraku i podržava ključne preporuke Bakerova povjerenstva za promjenu strategije, pokazalo je ispitivanje javnog mnijenja koje su proveli The Washington Post i ABC News. Ukupno 52 posto ispitanih sada kaže da SAD gube rat, u odnosu na 34 posto prošle godine. Da se u Iraku vodi građanski rat smatra 41 posto ispitanih, dok 45 posto stanje opisuje kao blisko građanskom ratu, piše u srijedu The Washington Post. Izvješće Studijske skupine za Irak podržava 46 posto ispitanih a 22 posto je protiv. Kada je riječ o glavnim preporukama tog izvješća, 79 posto Amerikanaca favorizira prenamjenu misije američkih snaga u Iraku od borbene u savjetničku, odnosno u misiju obuke iračke vojske. Predloženo povlačanje većine američkih borbenih snaga do početka 2008. godine podržava 69 posto ispitanih, a 60 posto stupanje u izravne pregovore s Iranom i Sirijom. Za smanjivanje američke finacijske podrške Iraku ako njegova vlada ne ostvari napredak na jačanju sigurnosti i obnovi nacionalnog povjerenja je 74 posto Amerikanaca. Politiku predsjednika Georgea W. Busha podržava samo 36 posto Amerikanaca, dva posto manje nego uoči parlamentarnih izbora, a njegove poteze u Iraku samo 28 posto ispitanih, što je najniža podrška zabilježena do sada.
WASHINGTON - Saudijski kralj Abdullah upozorio je američkog potpredsjednika Dicka Cheneya da će Saudijska Arabija "agresivno intervenirati" na strani iračkih sunita ako u slučaju povlačenja američkih snaga oni budu ugroženi, izvijestio je u srijedu CNN, pozivajući se na izjavu visokog dužnosnika Cheneyeva ureda. Dužnosnik je rekao da je kralj "strogo opomenuo" Cheneya na sastanku u četiri oka u Ryadu 25. studenoga, izjasnivši se protiv povlačenja američkih snaga iz Iraka kao i protiv stupanja u pregovore s Iranom. Saudijski kralj je rekao da će njegova zemlja biti prisiljena podržati "istomišljenike među arapskim sunitima" ako u Iraku dođe do raspada i sigurnost sunita bude ugrožena, rekao je dužnosnik. Kralj Abdullah rekao je Cheneyu da će "agresivno intervenirati u prilog jedne strane u odsutnosti Amerikanaca", naglasio je dužnosnik.
SARAJEVO - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine zaključilo je u srijedu kako treba podržati nastavak rada Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) sve dok svi preostali optuženici koji su još uvijek na slobodi ne budu privedeni pravdi. Nakon sjednice održane u Sarajevu, predsjedatelj Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović kazao je novinarima kako je ovakvo stajalište zauzeto u povodu rasprave o budućnosti Haaškog tribunala najavljene za 15. prosinca pred Vijećem sigurnosti UN-a. Uoči te rasprave pojavila su se nagađanja kako bi neke zemlje poput Rusije, Kine i Japana željele da se rad ICTY-a svakako okonča u naredne četiri godine, kako je ranije najavljeno i bez obzira na to hoće li do tada biti uhićeni Radovan Karadžić i Ratko Mladić. "Predsjedništvo, a i sva druga tijela vlasti u BiH, podupiru rad ICTY-a", kazao je Radmanović. Ministarstvu vanjskih poslova BiH naloženo da o službenom stajalištu BiH izvjesti Vijeće sigurnosti prije rasprave.
BEOGRAD - Srbijanski premijer Vojislav Koštunica izjavio je u srijedu da su europske integracije strateški prioritet Srbije i istaknuo značenje nastavka pregovora o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom, priopćeno je iz Vlade Srbije. Koštunica je razgovoru s veleposlanicima zemalja članica EU u Beogradu, kojemu je prisustvovao i voditelj Europskog povjerenstva u Srbiji Josep M. LLoveras, naglasio nužnost partnerskih odnosa Srbije i EU i podsjetio da je Vlada Srbije donijela Nacionalnu strategiju za pristupanje EU, koja predstavlja osnovu za daljnju provedbu reformi, dodaje se u priopćenju. Istaknuo je da se Srbija zauzima za poštivanje međunarodnog prava čije je osnovno načelo očuvati suverenitet i teritorijalni integritet država te izjavio da je Srbija "spremna osigurati suštinsku autonomiju za Kosovo i Metohiju u svom sastavu". "Do rješenja za Kosovo i Metohiju mora se doći kompromisom obiju strana", rekao je Koštunica i naglasio da "ne smije biti nametnutog rješenja jer samim tim, to ne bi ni bilo rješenje i moglo bi imati ozbiljne posljedice ne samo u regiji već i puno šire".
BEOGRAD - Srbija će 19. prosinca u Bukureštu potpisati Sporazum o srednjoeuropskoj zoni slobodne trgovine (CEFTA) iako je iz Hrvatske u utorak stigao odgovor kojim se odbijaju novi srbijanski prijedlozi glede uvoza cigareta, izjavio je u srijedu državni tajnik Ministarstva za ekonomske odnose s inozemstvom vlade Srbije Vlatko Sekulović. "Nalazimo se pred potpisivanjem sporazuma o slobodnoj trgovini 19. prosinca u Bukureštu, a nakon toga ostaje još riješiti neka pitanja vezana uz zahtjeve i Srbije i BiH", rekao je on dodajući da su se konkretni prijedlozi upućeni Hrvatskoj odnosili na smanjenje opterećenja na uvoz cigareta, ne precizirajući o kolikom je smanjenju riječ. "Ako postoji pozitivna reakcija na taj prijedlog ostalih partnera u regiji bit će dobro, a ako ne, postoje dvije alternative - ili uspostava jednoobraznih sustava koji reguliraju visinu opterećenja na cigarete u smislu akciza ili da svaka zemlja zaštiti domaće tržište, što bi značilo da ostajemo na istim pozicijama, do ulaska u EU", objasnio je on.
SARAJEVO - Bosanski Srbin Neđo Samardžić proglašen je u srijedu pred Sudom Bosne i Hercegovine krivim za ratne zločine počinjene nad Bošnjacima u istočnoj Bosni i pravomoćno osuđen na 24 godine zatvora. U obnovljenom postupku, nakon što ga je prvostupanjsko vijeće državnog suda osudilo na 13 godina zatvora, Prizivno vijeće utvrdilo je kako je Samardžić kao bivši pripadnik vojske bosanskih Srba kriv po gotovo svim točkama optužnice koja ga je teretila za ubojstva, protuzakonita zarobljavanja, silovanja i druge zločine protiv čovječnosti. Sudsko vijeće je, među ostalim, utvrdilo kako je Samardžić nedvojbeno odgovoran za višestruka silovanja zatočenih Bošnjakinja s područja Foče pri čemu je najmlađa žrtva imala tek 12 godina.
RIM - Papa Benedikt XVI. primio je u srijedu u apostolskoj palači u privatnu audijenciju izraelskog premijera Ehuda Olmerta, s kojim je razgovarao o stanju na Srednjem istoku i u Izraelu, priopćio je ured za tisak Svete Stolice. Tijekom razgovora Pape i Olmerta dodirnute su "teme mira na Srednjem istoku i pitanja glede stanja katoličke zajednice u Izraelu povezano i s predstojećim božićnim blagdanom", stoji u priopćenju Svete Stolice. Olmert je u srijedu doputovao u Rim iz Berlina. Osim s Papom, izraelski premijer u Rimu razgovarao s talijanskim premijerom Romanom Prodijem i predsjednikom republike Giorgiom Napolitanom. Prema navodima nekih agencija, Olmert je u Rim stigao kako bi, nakon Njemačke, i od Italije zatražio potporu sankcijama protiv Irana s ciljem da Teheran okonča svoj nuklearni program.
LOBATSE - Sud u Bocvani presudio je u srijedu da se Bušmani koji su se žalili na odluku o njihovu protjerivanju iz rezervata u pustinji Kalahari mogu vratiti u zemlju svojih predaka. Sud je odlučio da je opetovana zabrana povratka Bušmana u njihovu prapostojbinu "protuzakonita i protuustavna". Sudski postupak koji je počeo prije dvije godine jedan je od najdužih u pravosudnoj povijesti te malene i veoma stabilne zemlje. Bušmana, koji su autohtono stanovništvo južne Afrike, danas je stotinjak tisuća, a žive većinom u Bocvani i u Namibiji. Vlada Bocvane protivi se takvoj sudskoj odluci i tvrdi da je način života Bušmana, sjedilačkih zemljoradnika, koji se nekoć temeljio na sakupljanju plodova i lovu lukom i strijelom, postao nespojiv s očuvanjem primitivnog načina života u rezervatu.
PRIŠTINA - Kosovski premijer Agim Qeku koji će u srijedu nazočiti sjednici Vijeća sigurnosti o Kosovu, izrazio je zadovoljstvo razgovorima s američkim dužnosnicima koji se zauzimaju za rješavanje statusa Kosova bez kašnjenja, priopćila je kosovska vlada u Prištini. Premijer Kosova Agim Qeku je nakon razgovora s američkim državnim podtajnikom za politička pitanja Nicholasom Burnsom izrazio zadovoljstvo stajalištem Washingtona o Kosovu, posebice pokazanom "odlučnošću da se bez kašnjenja riješi status Kosova", navodi se u priopćenju. Dodaje se da je Qeku dobio jamstva da će konačno rješenje predstavljati političku volju naroda Kosova.
BEČ - Austrijski socijaldemokrati i konzervativci dogovorili su se da će ubrzati pregovore o sastavljanju vlade velike koalicije kako bi ona mogla stupiti na dužnost 11. siječnja, priopćili su čelnici tih stranaka. Pregovori između SPO-a Alfreda Gusenbauera, pobjednika izbora 1. listopada i OVP-a konzervativnog kancelara Wolfganga Schuessela kojemu istječe mandat, koji su dugo bili na mrtvoj točki, pokrenuli su se i trebali bi se ubrzati do tog nadnevka, priopćila su ta dvojica na zajedničkoj konferenciji za novinare u Beču. "Riječ je o realnom kalendaru koji će se moći poštovati ako svi budu sudjelovali u igri", rekao je Schuessel. Socijaldemokrati su tijesno pobijedili na parlamentarnim izborima 1. listopada s 35,3 posto glasova, dok je OVP dobio 34,3 posto.