Vlada predlaže i povećanje poticaja za neke ratarske kulture. Poticaji za raž izjednačili bi se s poticajima za pšenicu. Tako bi se poticaji s 1.650 povećali na 2.250 kuna po hektaru, čime se želi osigurati veća proizvodnja te krušarice, koja je u posljednje vrijeme sve češće u uporabi.
Pšenoraž se, umjesto u krušarice, uvrštava u ostala žita, budući da se koristi uglavnom za prehranu stoke, a poticaj za tu kulturu iznosio bi 1.250 kuna po hektaru.
Uveo bi se novi poticaj od 2.250 kuna po hektaru za proizvodnju uljane repice namjenjene proizvodnji biodizela, te poticaj za grašak za industrijsku preradu.
Predložena su i jasnija pravila poticanja sadnog materijala, čime Vlada želi onemogućiti šverc sadnim materijalom, odnosno dosadašnju praksa da se sadni materijal uvozi i prodaje na domaćem tržištu, a da se pritom ubiru i poticaji.
Lozne sadnice poticale bi se s četiri kune po komadu, a ukida se poticaj za lozni matičnjak.
Predložene su i izmjene modela poticanja tovne junadi iz domaćeg uzgoja, za što bi se poticaji isplaćivali jednokratno, na kraju tova.
Poticaji za tovnu junad porasli bi s tisuću na 1.800 kuna, a i dalje bi se isplaćivali poticaji od 800 kuna za uzgoj uvezene teladi za tov.
Sustav krava-tele poticao bi se s tri tisuće kuna, što je dvostruko više od sadašnjeg poticaja.
Mijenja se i način poticanja pčelarstva, kao i poticanja prerade ribe, u kojoj bi se poticali složeniji oblici prerade.