Međunarodni znanstveni kolokvij "Svetozar Borojević od Bojne" zajednički su priredili Općinsko poglavarstvo Donjih Kukuruzara, Hrvatski državni arhiv i Družba "Braće hrvatskog zmaja",
Na skupu u OŠ " Katarine Zrinski" istaknuto je kako je Borojević bio jedini Srbin s činom maršala u austro-ugarskoj vojsci, iako je bio pravoslavne vjere, koje se nikad nije odrekao.
Feldmaršal Borojević završio je Vojnu akademiju u Bečkom Novom Mjestu, a Generalštabnu akademiju u Beču. U Prvom svjetskom ratu bio je zapovjednik korpusa i Treće austro-ugarske armije, a ratovao je na talijanskom ratištu, među ostalim i u Soči.
Predavači su naveli da se Borojević nakon osnutka Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca stavio na raspolaganje novoj vlasti i vojsci, ali ga nisu prihvatili. Umro je u Klagenfurtu 1920. u velikom siromaštvu, daleko od rodna zavičaja, doma i domovine, istaknuto je na skupu. Naglašeno je kako se Hrvatska može ponositi likom i djelom velikoga hrvatskog (austro-ugarskog) vojnog zapovjednika srpskog podrijetla.
Kako su u brojnim izlaganjima isticali povjesničari, Borojević nikada nije promijenio uvjerenje da je za Srbe na Banovini najbolje da nađu svoje mjesto u okviru Hrvatske. Borojević je znao ono što je Svetozar Pribičević spoznao mnogo godina poslije, t.j. da Srbi u Hrvatskoj moraju Hrvatsku prihvatiti kao svoju užu domovinu.
U sklopu znanstvenog kolokvija o Borojeviću svečano je otvorena Osnovna škola "Katarine Zrinski" koju od rujna ove godine pohađa 160 djece u osam razreda. Školu, u obnovu koje je država uložila 4,5 milijuna kuna, otvorila je sisačko-moslavačka županica Marina Lovrić, a otvorenje su organizirali Općina Donji Kukuruzari, OŠ "Katarine Zrinski", Društvo prijatelja Zrina s predsjednikom Martinom Katičićem na čelu i Udruga mladih "Ruka" iz Donjih Kukuruzara.
(Hina) xmalj yvkn