HINA - Financijski servis
U Hrvatskoj se tijekom prvih deset mjeseci ove godine bilježi nastavak pozitivne tendencije u kretanju ukupne gospodarske aktivnosti, a procjenjuje se da će se ove godine ostvariti rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 4,6 posto.
No, ono što i nadalje ograničava brži rast i razvoj je rastući vanjskotrgovinski robni deficit i inozemni dug, što će rezultirati i povećanjem deficita tekućeg računa platne bilance, kazale je na današnjoj Skupštini Hrvatske gospodarske komore (HGK) direktorica Sektora za makroekonomske analize Jasna Belošević - Matić predstavljajući kretanja u hrvatskom gospodarstvu u 2006.
Stoga neophodnim drži usmjeriti se na povećanje izvoza uz pretpostavku povećanja produktivnosti i zaposlenosti.
Dok se s jedne strane ostvaruje trend rasta industrijske proizvodnje, turizma, prijevoza, s druge se pak strane bilježi porast deficita vanjskotrgovinske razmjene pa slijedom toga i platne bilance.
Industrijska proizvodnja u prvih je deset mjeseci porasla za 4,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a godišnji rast potrošačkih cijena na kraju listopada iznosio je 2,1 posto, nakon što se više od godinu dana godišnja inflacija kretala na razini iznad tri posto.
U turizmu je fizički obujam turističkog prometa, uz povećanje kapaciteta, rastao upola sporijom dinamikom u odnosu na prošlu godinu. No, unatoč takvim kretanjima, ostvaruje se rekordna razina fizičkog obujma od preko 51 milijun noćenja, koja je zadnji put ostvarena prije 20 godina.
Procjenjuje se da će se devizni prihod od turizma ove godine kretati na razini od oko 6,2 milijarde eura.
Podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni u prvih deset mjeseci pokazuju da je izvoz rastao gotovo duplo brže nego lani (17,3 posto), dok se kod uvoza bilježi rast od 14,7 posto. Takva dinamika doprinjela je sporijem rastu deficita robne razmjene koji je rastao po stopi od 12,1 posto (lani je taj rast bio 19,2 posto) i dosegnuo razinu od 9,4 milijarde dolara. Međutim, uvoz je i nakon ovakvih kretanja dvostruko veći od izvoza.
Bruto inozemni dug, upozorila je Belošević - Matić, već je par godina, zbog visoke razine i stalne tendencije rasta, problem hrvatskog gospodarstva.
Od početka ove godine do kraja rujna bruto inozemni dug povećan je za 1,5 milijardi eura. Pritom je dug države smanjen za blizu 400 milijuna eura, dug banaka za oko 73 milijuna eura, ali je istodobno dug ostalih sektora povećan za 1,6 milijardi eura, a izravna ulaganja za 407 milijuna eura.
Udio bruto inozemnog duga krajem rujna kretao se na razini od oko 81 posto procjenjenog BDP-a za 2006., što ukazuje da će do konca godine taj udio biti nešto viši nego prošle godine.