"Ne samo što se ne spominje postojanje pravoslavnih hramova, nego se svojata temelje koji se nalaze ispod hrama svetoga Joakima i Ane nazivajući ih temeljima 'starohrvatske crkve'", kaže se u tekstu objavljenom na stranicama Eparhije. Tekst je objavljen u povodu posjeta Bribirskoj glavici episkopa dalmatinskog Fotija, koji je to područje posjetio 10. prosinca.
"Činjenica da se srpske pravoslavne svetinje u Dalmaciji otimaju ne može se drugačije nazvati osim duhovnim i kulturnim genocidom, koji je potpuno neprimjeren vremenu ekumenizma, poštivanju ljudskih prava i vjerskih sloboda, kao i vladavini prava na prostorima europskih država", stoji u tekstu na stranicama Eparhije dalmatinske.
Obavijesne ploče na Bribiru postavljene su u sklopu projekta razvoja kulturnog turizma na području Skradina, nazvanog "Turina i Bribir", a koji sufinancira Europska unija kroz program CARDS.
"Ploče su postavljene samo za arheološke spomenike koji se konzerviraju i to uglavnom za antičke spomenike i srednji vijek", rekla je Karmen Bičanić, direktorica Turističke zajednice (TZ) Skradina. Ivo Pedišić, voditelj arheološkog odjela Muzeja grada Šibenika, koji je surađivao na projektu "Turina i Bribir", rekao je da nema nikakve namjere svojatati srpske sakralne objekte.
"Spomenuti su ostaci starohrvatske crkve iz 9. stoljeća i pokraj njih kripta s kasnoantičkim sarkofazima, spomenici iz razdoblja koje je predmet arheoloških istraživanja", naglasio je Pedišić dodajući da nije bilo namjere omalovažavati ili prisvajati crkvu svetoga Joakima i Ane. Ta crkva nije predmet arheoloških istraživanja, jer je riječ o tipičnoj crkvi seoskog tipa koja datira iz 18. stoljeća, rekao je Pedišić.