"Ne želimo da to traje kao s Europskom unijom - 50 godina. Nadam se da će trajati kraće. Tri, četiri, pet godina", rekao je predsjednik Evo Morales obraćajući se sedmero od 12 predsjednika okupljenih u bolivijskome gradu Cochabamba.
Predsjednici su potpisali izjavu kojom "polažu temelje za južnoamerički integracijski proces", no venezuelanski predsjednik Hugo Chavez, vodeći latinskoamerički oponent politici Sjedinjenih Država, izrazio je zabrinutost zbog nedovoljnog dijaloga.
"Priznajmo da donosimo odluke, ali da nemamo snage i nametnuti ih", kazao je Chavez.
Brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva drži da lideri "imaju nešto što ih razdvaja, ali i mnogo toga što ih zbližava".
Latinskoamerički lideri spore se oko dva trgovinska bloka: Mercosura, te Andske zajednice kojoj pripadaju Bolivija, Kolumbija, Ekvador i Peru, a povukla se Venezuela prosvjedujući što su Peru i Kolumbija potpisali sporazume o slobodnoj trgovini sa SAD-om.
Venezuela je tada pristupila Mercosuru u kojem su Argentina, Brazil, Paragvaj i Urugvaj, no i taj je blok nejedinstven i 12 godina nakon osnutka ne napreduje kako bi trebao.
Jedna od najvećih i najstabilnijih zemalja Južne Amerike, Čile, ne pripada nijednoj skupini, a predsjednica te države, Michele Bachelet, također dvoji u jedinstvo Južne Amerike.
Chavez je ocijenio da su oba trgovinska bloka mrtva i da ih treba ukinuti, a Morales se zauzeo za postojanje oba bloka.
Morales, inače prvi indijanski predsjednik Bolivije, zagovara zajednicu latinskoameričkih zemalja kao socijalni, gospodarski i kulturni savez temeljen "na solidarnosti i suradnji", no istodobno je u vlastitoj domovini suočen s nezadovoljstvom, parlamentarnom krizom i težnjom četiriju regija bogatih plinom da proglase veliku autonomiju, a čak se čuju i pozivi na otcijepljenje.
Južnoamerički predsjednici sastat će se iduće godine u Venezueli radi dijaloga o integraciji u energetskoj politici.