Na sastanku će ministri vanjskih poslova razgovarati o stanju u regiji, pitanjima vezanim uz izlaznu strategiju Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu i o ulozi SEECP u jačanju regionalnog vlasništva nad suradnjom u jugoistočnoj Europi.
SEECP je pokrenut 1996. godine s ciljem stvaranja klime povjerenja, dobrosusjedstva i stabilnosti ovog dijela Europe. Hrvatska je postala punopravna sudionica 2004. a jednogodišnje predsjedanje SEECP-om preuzela je u svibnju ove godine. Uz nju, sudionice Procesa su Albanija, BiH, Bugarska, Grčka, Makedonija, Moldova, Rumunjska, Srbija i Turska. Crna Gora je nakon osamostaljenja podnijela zahtjev za stjecajem statusa punopravne sudionice.
Proces je izvorni oblik suradnje država regije nastao na poticaj samih ovih država, a ne na temelju inicijativa drugih međunarodnih organizacija ili država. SEECP se sada dodatno jača i profilira. Nadopunjuje se s procesom pridruživanja država regije EU te se povezuje s istovremenim postupnim prestankom djelovanja Pakta o stabilnosti u jugoistočnoj Europi.
Osnovni ciljevi regionalne suradnje u okviru SEECP vezani su uz jačanje sigurnosne i političke suradnje, gospodarskih odnosa te suradnje na području jačanja demokracije, pitanja pravosuđa i borbe protiv nezakonitih aktivnosti. Namjera SEECP-a je da se jačanjem dobrosusjedskih odnosa u cilju preobrazbe regije u područje mira i stabilnosti omogući približavanje sudionica Procesa europskim i euroatlantskim strukturama.
Procesom tijekom jedne godine koordinira država predsjedateljica i u tom razdoblju predstavlja Proces na međunarodnim sastancima te organizira godišnji sastanak šefova država i vlada, godišnji sastanak ministara vanjskih poslova te više godišnjih sastanaka političkih direktora i sastanaka pojedinih ministarstava.
Nakon Hrvatske, u lipnju 2007. predsjedavanje Procesom će preuzeti Bugarska.