Predsjednik Mesić je ustvrdio da do sada iz strukovnih udruga ili od odgovornih osoba iz pravosudne hijerarhije, nije bilo javnih osuda, kako je rekao, "skandaloznih odluka sudbenih vlasti kojih smo svjedoci". Obrazloženja da je pravosuđe nezavisno ili da se sudske odluke mogu korigirati na višem sudu ne mogu biti opravdanje za "postupke koji se protive zdravom razumu i moralu hrvatskog društva", rekao je Mesić.
Komentirajući posljednje izmjene Kaznenog zakona, ocijenio je da prepreka pojačanju kaznene represije može biti i nedostatak zatvorskih kapaciteta u Hrvatskoj pa je kao mogućnost rješenja ponudio prenamjenu nekog od bivših vojnih objekata u zatvorsku ustanovu navevši da o tome treba odlučiti Vlada.
Središnja tema 19. redovnog savjetovnja u Opatiji su posljednje, šeste izmjene i dopune Kaznenog zakona koje je Hrvatski sabor prihvatio u lipnju ove godine. Među značajnijim odredbama ovih izmjena i dopuna su povišenje donje granice kazne za brojna kažnjiva djela kao što su teško ubojstvo, trgovina ljudima, primanje i davanje mita.
Predsjednik Mesić je izjavio kako se u javnosti stvorio dojam da su suci do sada često primjenjivali najblažu propisanu kaznu za počinjeno djelo dajući olakotnim okolnostima značaj koje u okviru pojedinih kažnjivih djela ne bi trebale imati. To je rezultiralo stvaranjem dojma da se počinjenje pojedinog kažnjivog djela ne smatra velikom zlom, a da se moguće počinitelje potiče da ta djela čine, rekao je naglasivši potrebu povratka povjerenja građana u pravosuđe.
Ministrica pravosuđa Ana Lovrin rekla je da je zakonodavac ovim izmjenama i dopunama jasno pokazao koja društvena dobra i vrijednosti te koje najranjivije društvene skupine treba štititi zakonom. Navela je da Vlada ima puno povjerenje u suce od kojih se očekuje da pronađu mehanizme kako u praksu provesti namjeru Vlade da oštrijim kaznenim mjerama suzbije i umanji kriminal u zemlji. Ministrica je pozvala predsjednike sudova da intenzivnijim praćenjem pojedinih predmeta ne dopuste da predmeti ubuduće odlaze u zastaru.
Predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin istaknuo je važnost neovisnosti i stručnosti sudaca za dojam u javnosti o njihovu radu. Kazao je da se ne protivi javnim komentarima sudskih odluka ako su one objektivne i stručne. Govoreći o anonimnim komentarima i ocjenama, Hrvatin je kazao da se težina sudskog poziva očituje upravo u javnom donošenju i obrazloženju odluka za razliku od anonimnog komentiranja odluka.
Hrvatin je iznio podatke o smanjenju zaostataka u rješavanju predmeta po kojima je na svim sudovima od kraja 2005. do sada broj predmeta starijih od tri godine umanjen za 49 posto, a na razini županijskih sudova predmeta starijih od tri godine u protekloj godini je manje za 39 posto. Hrvatin je iznio očekivanje da će se iduće godine postići ažurnost bez zastara ili zastoja.
Uz to, smanjuje se mogućnost sudskog ublažavanja kazne i produljuje najkraći rok zastare s dvije na tri godine te proširuje oduzimanje imovinske dobiti stečeno kažnjivim djelom organiziranog kriminala.
Savjetovanje je počelo s radom u srijedu, 6. prosinca, a završit će sutra, u subotu, 9. prosinca.