Predsjednik Ustavnog suda Petar Klarić podsjetio je da je Sud konstituiran prema Ustavu iz prosinca 1990.
Utvrđenom širinom nadležnosti i otvorenošću pristupa Ustavnog suda, Hrvatske je građanima zajamčila besplatnu provjeru ustavnosti svakog zakona i sudske odluke, kazao je Klarić. Podsjetio je da građani mogu tražiti i da Ustavni sud odredi rok za okončanje dugotrajnih sudskih postupaka, čime se, kako je rekao, građani obilato koriste.
Naglasio je da će Ustavni sud i dalje raditi na zaštiti najviših vrednota ustavnog poretka, promicanju i zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda te vladavini prava.
Iznio je podatak da je broj predmeta u 2005. u odnosu na prvu godinu rada Suda porastao 29 puta, a broj ustavnih tužbi čak 184 puta. U 94 posto slučajeva podnositelji su pojedinci i privatnopravne osobe, a u 15 godina riješeno je 81 posto predmeta.
Predsjednik Vlade Ivo Sanader naglasio je da je neovisno sudstvo nezaobilazno u ustrojstvu svake moderne države, pa tako i u izgradnji Hrvatske čemu je pridonijelo i donošenje "božićnog Ustava" te stupanje na dužnost sudaca Ustavnog suda 7. prosinca 1991.
"U proteklih 15 godina djelovanje Ustavnog suda nije uvijek bilo jednostavno, no njegova rješenja opravdala su se u životnoj i pravnoj praksi. Zadaća svih nas je poštivanje vladavine prava, a reforma pravosuđa prioritetna kao i sigurnost i ravnopravnost građana ostvarena kroz pravne institucije u ostvarenju pravednosti iznad svega", rekao je Sanader.
Predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks rekao je da se "božićnim Ustavom" željelo pozicionirati Ustavni sud kao najviši jamac prava i višestranačke demokracije.
"U radu Ustavnog suda bilo je uspona i padova, uvjetovanih njegovim specifičnim položajem", rekao je Šeks, dodavši kako većina slučajeva ispitivanja zakonitosti, uz pravne, ima i političke konotacije.
Predsjednik Republike Stjepan Mesić ustvrdio je kako ustavno sudovanje u Hrvatskoj ima tradiciju dugu 43 godine i ocijenio kako je uloga Ustavnog suda od presudnog značaja za vladavinu prava i funkcioniranje uređene pravne države.
"A da je rad Ustavnog suda često je bio uvjetovan aktualnostima hrvatskog političkog trenutka i pravima građana o kojima je s obzirom na njih trebalo odlučivati, nedvojbeno govore odluke o ustavnosti pojedinih zakona", rekao je Mesić.
Deficiti u funkcioniranju nekih državnih institucija koje nisu dovoljno uvažavale demokratske standarde imali su brojne posljedice, rekao je, spomenuvši pri tom netransparentnu pretvorbu i privatizaciju.
Svečanosti su u Preporodnoj palači Narodnog doma bili nazočni visoki predstavnici zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti, članovi diplomatskog zbora akreditirani u Hrvatskoj te predstavnici znanstvenih institucija i pravne struke.