Aktivisti iz Gvatemale, nekoć domovine većeg dijela moćnog carstva Maja, smatraju kako film nije prikazan realistično. "Redatelj je pokušao prikazati Maje kao potpune divljake", kazao je jedan od aktivista i boraca za ljudska prava Lucio Yaxon.
No, Gibsonov savjetnik za povijesne činjenice Richard Hansen objasnio je kako je Mel pokušao što točnije prikazati tadašnje društvene prilike te je dodao da se jako trudio kako bi film bio povijesno što autentičniji.
U Gvatemali je za sada prikazana samo predigra, no potomci Maja tvrde da scene koje prikazuju pripadnike plemena probodenih nosova koji žrtvuju pripadnike vlastitog naroda promiču stereotipe o njihovoj kulturi.
"Gibson implicira uvredljiv, rasistički pristup, prema kojemu su veliki vođe Maja bili brutalni prema pripadnicima svojeg plemena dugo prije dolaska Europljana, zbog čega su im trebali upravo ti Europljani da ih 'izbave' i spase od brutalnosti", kazao je direktor Zaklade Nahual koja promiče kulturu Maja Ignacio Ochoa. Film je u SAD-u već dobio dobre kritike, a službeno će se ondje početi prikazivati 8. prosinca.
U filmu glume mnogi naturščici te govore gotovo potpuno izumrlim yucatec jezikom. Radnja je smještena u vrijeme kraja civilizacije Maja, prije dolaska španjolskih konkvistadora te prati doživljaje mladog lovca koji s obitelji mirno živi u jednom selu.
Njegov idiličan život remeti brutalna invazija ratnika Maja, koji masakriraju seljane, a preživjele odvode u grad gdje ih žrtvuju božanstvima radi okončanja razdoblja gladi koje je pogodilo kraljevstvo.
Film su do sada vidjele uglavnom male skupina većinom američkih Indijanaca i filmskih kritičara, tzv. 'opinion makers' i svi se slažu da je riječ o brutalno realnom prikazu pada jedne civilizacije koji ima mnogo poveznica s aktualnim problemima današnjeg svijeta.
Više od polovine stanovnika Gvatemale potječe od civilizacije Maja. I danas većinom žive u velikom siromaštvu i nije im omogućeno socijalno i zdravstveno osiguranje niti obrazovanje.