"Filipović je 1968. utemeljio Institut za filozofiju, stekavši time neprolazne zasluge, i bio njegov prvi ravnatelj", rekao je otvarajući skup "Vladimir Filipović - život i djelo" sadašnji ravnatelj Instituta Ivica Martinović.
"Ustanovio je na Institutu i Odjel za izučavanje stare hrvatske filozofske baštine", rekao je te upozorio na Filipovićevu vodeću ulogu u pokretanju i uređivanju časopisa "Prilozi za hrvatsku filozofsku baštinu".
"U to je doba trebalo imati hrabrosti pa promicati sintagmu hrvatska filozofska baština", rekao je, objasnivši kako je pobijedio unatoč velikim otporima. Podsjetio je također kako je Filipović priredio za tisak djela Ruđera Josipa Boškovića i Frane Petrića, na njegovu disertaciju "Problem vrijednost" i "Logiku" za srednje škole te kako se u časopisu Alma mater croatica 1940. suprotstavio rasizmu i rasističkim teorijama.
"Nasljednici našeg utemeljitelja darovali su Institutu dio građe iz njegove ostavštine", rekao je.
"Filozofiju je smatrao prostorom slobodoumlja i slobodoljublja", rekao je Martinović, dodavši kako je zamišljao izgraditi filozofsku infrastrukturu kao struku u Hrvatskoj.
U ime Matice hrvatske kao suorganizatora skupa nazočnima se obratio njezin dopredsjednik Stjepan Sučić, koji je ocijenio kako se Filipović zalagao za organizaciju samostalnoga kulturnog života u Hrvatskoj.
Pod naslovom "Vladimir Filipović, moj profesor" Heda Festini je raščlanila Filipovićevu tezu o Matiji Vlačiću Iliriku kao svojevrsnu preteči suvremenih egzistencijalista.
U prijepodnevnu dijelu današnjeg skupa još su govorili Franjo Zenko o Filipoviću i Kantu, Ljerka Schiffler o Filipovićevu istraživanju hrvatske filozofske baštine te Ivan Čehok o njegovoj filozofiji odgoja.
Radovi sa znanstvenoga skupa bit će objavljeni u zborniku.
Vladimir Filipović (1906.-1984.) bio je profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te dugogodišnji ravnatelj Instituta za filozofiju.