Broj korisnika prava na doplatak povećao bi se jer se povisio postotak (s 40 na 50 posto) proračunske osnovice kao uvjet za stjecanje prava na doplatak te uvođenjem triju umjesto sadašnjih dvaju dohodovnih razreda, a ovisno o razredu doplatak bi iznosio od 199, 56 do 299, 34 kune.
Po izračunima resornog ministarstva broj djece za koju bi roditelji ostvarili pravo na dječji doplatak povećao bi se sa sadašnjih 414 na 453 tisuće, a 49.400 djece ostvarivalo bi i dodatak od 500 kuna (za svako treće i četvrto dijete).
Najviši dječji doplatak ostvarivale bi obitelji u kojima ukupan dohodak po članu kućanstva ne prelazi 543,14 kuna, 249,45 kuna dobivale bi obitelji s djecom u dohodovnom razredu od 543,14 kuna do 1119,53 kune, a doplatak od 199,56 kuna obitelji u dohodovnom razredu od 1119,53 do 1663 kune.
Osnovica doplatka za djecu povisila bi se i za djecu u posebnim socijalnim okolnostima, odnosno djecu bez oba roditelja i za djecu s teškoćama u razvoju (od 249,45 do 374,18 kuna) te za djecu s jednim roditeljem (od 229,49 do 344,24 kune).
Doplatak za djecu bez utvrđivanja dohodovnog cenzusa ostao bi u iznosu od 831,50 kuna za djecu s težim oštećenjem zdravlja, odnosno 374,18 kuna za djecu koja to pravo ostvaruju po Zakonu o pravima hrvatskih branitelja.
Saborski zastupnici bi prije rasprave o dječjem doplatku trebali raspravljati o izmjenama Zakona o tržištu vrijednosnim papirima, kojima se uvode novi financijski instrumenti, tzv. izvedenice, kao i o izmjenama Carinskog zakona kojima je osnovni cilj pojednostavniti i ubrzati carinski postupak.