"Nadam se da ćemo četiri komponente mandata Misije izvršiti u kratkoročnom razdoblju do kraja ove ili početka sljedeće godine, a onda ćemo se, zajedno s OESS-om skoncentrirati na one aspekte koji imaju veću regionalnu dimenziju, a to su povratak izbjeglica i prognanika i suđenja za ratne zločine, odnosno općenitije na reformu pravosuđa", izjavila je novinarima hrvatska ministrica vanjskih poslova Kolinda Grabar-Kitarović. Ona sudjeluje na dvodnevnom sastanku Ministarskog vijeća Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESSS), koji se održava u Bruxellesu. Četiri komponente o kojima je riječ odnose se na policiju, civilno društvo, medije i izborni zakon.
Grabar-Kitarović je kazala kako se po hrvatskoj ocjeni ciljevi Misije ostvaruju te da su oni kompatibilni i s programom hrvatske Vlade.
"U svim svojim bilateralnim razgovorima i u svom govoru osvrnut ću se na Misiju OESS-a u Hrvatskoj, koja je po meni jedna od najuspješnijih mirovnih misija uopće", izjavila je novinarima hrvatska ministrica.
Ministrica Grabar-Kitarović sudjeluje na sastanku Ministarakog vijeća OESS.-a, koji je u ponedjeljak započeo u Bruxellesu. Glavne teme ministarskog skupa su zamrznuti sukobi na Kavkazu i unaprijeđenje učinkovitosti OESS-a.
Dosadašnji tijek sastanka obilježen je prepucavanjem između Sjedinjenih Država i Rusije oko neovisnosti izbornih promatrača OESS-a i oko buduće uloge te regionalne sigurnosne organizacije.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov zauzeo se za jači vojni, politički i ekonomski angažman OESS-a, ističući da se organizacija, ako nastavi sadašnjim putem, trebala preimenovati u "instituciju za humanitarna pitanja".
S druge strane, američki podtajnik za politička pitanja Nicholas Burns pozvao je na još jače okretanje OESS-a ljudskim pravima, vladavini zakona i demokraciji.
Rusija se žali da EU i Sjedinjene Države koriste OESS, koji funkcionira na načelu konsenzusa, kao instrument za predavanja o ljudskim pravima i demokraciji. Moskva zamjera neovisnosti izbornih promatrača OESS-a, koje Sjedinjene Države i EU smatraju efikasnim instrumentom za nadzor i demokratsku kontrolu izbornog procesa u bivšim komunističkim državama.
Razilaženja između Rusije i zapadnih zemalja izazvala je i kandidatura Kazahstana da predsjeda OESS-om 2009. godine. Rusija podržava tu kandidaturu, dok se Amerikanci zauzimaju da bi Kazahstan trebao čekati do 2011. godine. Neslužbeno se doznaje da su Amerikanci nagovarali i predstavnike Hrvatske da se kandidira, što Zagrebu teško može odgovarati, jer se Hrvatska za 2008/2009. kandidirala i za članstvo u Vijeću sigurnosti UN-a.
Amerikanci su neizravno optužili Rusiju da se služi ekonomskim i financijskim pritiskom da bi utjecala na politiku svojih susjeda.
"Neke zemlje OESS-a koriste ekonomski i financijski pritisak kako bi susjedima nametnuli svoju volju. Naročito dvije članice trpe golemi pritisak. U Gruziji i Moldaviji, produženi sukobi i vanjske prijetnje sprječavaju ekonomski i demokratski razvoj suverenih država ", rekao je Burns.