Akademik Miroslav Šicel je podsjetio da je Stahuljak u hrvatskoj književnost stasala s krugovaškim naraštajem pjesnika sredinom 50-ih godina prošlog stoljeća i to zbirkom pjesama "Žuti ljiljan". Tom je zbirkom slikovno pjesništvo zamijenila pojmovnim, ponudila vlastit svjetonazor, naglasio je, dodavši da je poezija stalan pratitelj njezina književnog stvaralaštva vrlo raznolika žanra.
Nives Tomašević je, podsjetivši da je Stahuljak objavila više od 30 knjiga, od kojih je neke uredila, posebno navela knjigu "Sjećanja", autobiografsku prozu, u kojoj je zaokupljena temom prolaznosti, mitologijom obiteljskih priča, sretnim danima djetinjstva, iz kojeg se, kako je često isticala, napajala čitav život i kao čovjek i kao umjetnica.
Akademik Ante Stamać je, govoreći o vrijednostima romana "Sjećanja", istaknuo da književnica na zanimljiv način piše o doživljajima iz najranijieg djetinjstva, primjerice sjećanju na pogreb Stjepana Radića, kad joj je bilo dvije i pol godine. Zanimljivi su i njezini zapisi o gornjogradskim ulicama, dodao je Stamać, usporedivši ih s Krležinim agramerskim zapisima.
Hrvojka Mihanović-Salopek osvrnula se na književnost za djecu V. Stahuljak, koja je uz Vesnu Parun zasigurno najsvestranija i najplodnija suvremena hrvatska književnica, koja se okušala kao pjesnikinja, novelistica, romansijerka i dramatičarka.
Predsjednik DHK Stjepan Čuić slavljenici je čestitao u ime Društva, podsjetivši na ulogu Višnje Stahuljak, prve dame hrvatske književnosti.
Slavljenica je, zahvalivši svima koji su omogućili današnju proslavu, najavila da će nastaviti pisati i započeti nov roman.