Dodao je kako ovu godinu obilježava niz pozitivnih gospodarskih trendova - realni rast BDP-a u prvom tromjesečju za čak 6 posto, rast investicija, dobri izvozni rezultati te sve niža stopa nezaposlenosti.
Stoga je njihova procjena da nakon ovogodišnjih 4,5 posto, u narednih pet godina treba očekivati ubrzanje rasta hrvatskog gospodarstva na oko 5 posto, ovisno o razvoju izvoznog potencijala te nastavku restrukturiranja hrvatskog gospodarstva.
No, Akrap je istaknuo kako se uz rast izvoza bilježi i rast uvoza, koji je u prvoj polovici ove godine povećan za 16,1 posto, što je najviša stopa rasta od 2002. godine. Dodao je i da očekivano usporavanje gospodarskog rasta u eurozoni iduće godine može imati negativan učinak na hrvatski izvoz, koji je najvećim dijelom usmjeren zemljama Europske unije.
Povećanje uvoza u Splitskoj banci dijelom pripisuju i povećanoj kreditnoj aktivnosti, o čemu govore i podaci o godišnjem rast plasmana banaka od 24 posto, u čemu i dalje dominiraju plasmani stanovništvu. Ipak, kao pozitivan pokazatelj ukazuju na činjenicu da rast plasmana u trećem tromjesečju ove godine nije bio financiran vanjskim zaduživanjem, već snažnim rastom štednih i oročenih depozita.
No, iako je krajem kolovoza vanjski dug Hrvatske pao na 26,8 milijardi eura, s 27,5 milijardi eura krajem lipnja, u Splitskoj banci vanjski dug i dalje ocjenjuju kao glavni problem hrvatskog gospodarstva.
Nastavkom prakse državnog zaduživanja na domaćem tržištu dug bankovnog sektora će i dalje biti ključna odrednica kretanja inoduga, zbog čega se očekuje nastavak restriktivne monetarne politike Hrvatske narodne banke.
Analitičari Splitske banke na tradicionalnom susretu s financijskom zajednicom i klijentima donose i prognoze kretanja tečaja kune u odnosu na euro u narednoj godini, pa je tako njihova procjena da će se tečaj kune 2007. kretati između 7,2 i 7,45 kuna, odnosno u prosjeku 7,33 kune.