Isplata prve rate duga umirovljenicima koji su izabrali kraći model isplate, tj. polovicu iznosa duga u dvije godine na četiri rate, počela je 28. lipnja.
Za kraći model odlučilo se 315.000 umirovljenika, od kojih je prvu ratu dobilo 291.000, a ostali, uglavnom nasljednici, još nisu dostavili svu potrebnu dokumentaciju za isplatu.
Jordan je izrazio zadovoljstvo što će ove godine umirovljenici po prvi puta u povijesti Hrvatske dobiti i božićnicu.
"Zasluga za to pripada isključivo HSU-u, koji je zahtjev za božićnicom uputio u saborsku proceduru u lipnju, a razumijevanjem Vlade za njihove isplate izdvojit će se oko 150 milijuna kuna", istaknuo je Jordan. HSU je molbu za podrškom prijedlogu o božićnicama uputio svim političkim strankama, ali im je potporu pružio samo HSLS.
Bez obzira na izostanak političke potpore, HSU će tražiti da božićnica bude zakonski regulirana te da se umirovljenicima dodjeljuje svake godine.
Ove će godine božićnicu od 350 kuna dobiti 60.513 umirovljenika koji primaju mirovinu do 500 kuna, po 250 kuna dobit će 120.076 umirovljenika s mirovinom od 500 do 1.000 kuna, 150 kuna primit će 463.533 umirovljenika s mirovinama između 1.000 i 2.000 kuna, a po 100 kuna dobiva 447.000 s mirovinom većom od 2.000 kuna.
Govoreći o rješavanju problema tzv. "novih umirovljenika" Jordan je podsjetio da se prema dogovoru s Vladom do kraja siječnja 2007. trebaju specificirati svi problemi sadašnjeg mirovinskog sustava, a radna skupina koja se bavi rješavanjem tih problema treba se proširiti stručnjacima za investicijske fondove.
Donijet će se i odluka treba li problem rješavati izmjenama postojećeg Zakona o mirovinskom osiguranju ili posebnim zakonom o novim umirovljenicima.
Projekt rješavanja "novih umirovljenika" trebao bi završiti usvajanjem zakonskog okvira do kraja proljetnog zasjedanja Sabora, najkasnije do 15. srpnja 2007. godine, ističe Jordan.
Saborski zastupnik HSU-a Silvano Hrelja rekao je da stranka još nije dobila konkretno očitovanje Vlade o načinu popravljanja nedostataka mirovinske reforme.
"Mi nismo nikad bili za rušenje mirovinske reforme ili ugrožavanje onih koji svoju mirovinu grade i na ulaganju u drugi mirovinski stup, već isključivo za popravljanje lošeg položaja onih koji nemaju pravo na drugi stup", dodaje Hrelja.