"HNB je poduzela mjere da to spriječi, ali su banke našle druge načine financiranja iz inozemstva", rekao je Holjevac na javnom predavanju "HNB, EU- što i kako dalje?" održanom danas u Visokoj poslovnoj školi "Libertas" u Zagrebu.
Podsjetio je da je 1996. u Hrvatskoj bilo 100 bankarskih institucija, a danas ih je 34, od čega je 90 posto stranih banaka.
Njihov broj će se, navodi Holjevac, ulaskom Hrvatske u EU još više smanjiti, dok će se samostalne banke transformirati u podružnice.
Holjevac je naveo da poslovne banke znaju biti, kako je rekao, "nestašne" u odnosu na provođenje propisa i dodao da HNB ima dosta posla da ih "stjera u red", a najviše s malim bankama.
Naglasio je da će se, prema 9. poglavlju, poglavlju financijskih usluga u pregovorima sa EU, u Hrvatskoj morati prilagoditi ili donijeti mnogi zakoni, a krovni zakon među njima je, kaže, zakon o kreditnim institucijama.
Prije toga, među ostalim, bit će potrebno, do kraja 2006., donijeti zakon o kreditnim unijama kojim će transformirati štedno-kreditne zadruge, izmjene Zakona o bankama kojima se, uz ostalo, uvode i štedne banke, odnosno banke s minimalnim temeljnim kapitalom od osam milijuna kuna, koje mogu poslovati samo u zemlji, dok će se Zakonom o Hrvatskoj narodnoj banci profesionalizirati članovi Savjeta HNB-a.
"Kad uđemo u EU, monetarna regulativa bit će bitno smanjena, a nadzor nad bankama bit će ograničen i vezan uz supervizore banaka majki", naglasio je Holjevac, napominjući da će Hrvatska, od dana ulaska u EU, imati jednu do tri godine prijelaznog razdoblja do uvođenja eura.