RIGA - Čelnici 26 zemalja članica započeli su u utorak navečer u latvijskom glavnom gradu Rigi dvodnevni sastanak na vrhu posvećen transformaciji Saveza za nove nove sigurnosne izazove s kojeg bi Hrvatska trebala dobiti ohrabrujući signal da će na sljedećem summitu 2008. godine dobiti pozivnicu za članstvo. Američki predsjednik George Bush u svom je govoru uoči početka sastanka izjavio da će NATO 2008. godine pozvati u članstvo zemlje koje budu spremne te naglasio da podupire aspiracije triju zemalja Jadranske povelje da se pridruže Savezu. Kako se doznaje iz diplomatskih izvora, u završnoj deklaraciji bi se trebalo navesti pojedinačno za svaku od tri zemlje Jadranske povelje (Hrvatska, Makedonija, Albanija) što su dosad napravili i što je još preostalo napraviti te da će za upućivanje pozivnica od odlučujuće važnosti biti postignuti rezultati u ispunjavanju traženih uvjeta. Sastankom će dominirati pitanje misije u Afganistanu gdje NATO ima preko 30.000 raspoređenih vojnika, što je dosad najveća operacija u povijesti toga Saveza.
ANKARA - Papa Benedikt XVI. rekao je tijekom sastanka s turskim premijerom Recepom Tayyipom Erdoganom da podržava službenu Ankaru u njezinu nastojanju da uđe u Europsku uniju i smatra da je islam religija mira, što su analitičari doživjeli kao uspješno ublažavanje napetosti koje su pratile najavu njegova posjeta Turskoj. Papu je u Turskoj odmah po izlasku iz aviona svečano dočekao premijer Recep Tayyip Erdogan i na taj mu način, odstupanjem od protokola, pokazao srdačnost iako je isprva govorio da je prezauzet da bi dočekao i sastao se s papom Benediktom XVI. Prije izbora za Papu 2005., kardinal Joseph Ratzinger nije se slagao s turskom ambicijom da postane članica EU-a, a sada je podržava, rekao je Erdogan uoči odlaska na summit Sjevernoatlantskoga saveza u Rigu. "Rekao je da nije političar, ali da želi da Turska uđe u EU", rekao je Erdogan novinarima. "Najvažnija poruka koju je Papa izrekao odnosi se na islam. Ponovio je svoje mišljenje da je islam miroljubiv i topao", dodao je Erdogan.
ANKARA - Papa je u utorak tijekom susreta s diplomatima u Ankari pozvao na "istinski dijalog" na Bliskom istoku kako bi se zaobišla opasnost "od širenja okolnih sukoba i terorističkih akcija". "Nedavni uzlet terorizma i širenje nekih regionalnih sukoba ukazali su na potrebu poštivanja međunarodnih odluka i njihovo podržavanje", kazao je Papa. "Sve to ostaje međutim nedjelotvorno ako nije plod istinskog dijaloga, to jest iskrenog susreta između težnji dotičnih strana, kako bi se došlo do politički prihvatljivih i trajnih rješenja", dodao je on. Papa je pozdravio "napore brojnih zemalja, među kojima Turske, koje su se danas obvezale na povrat mira u Libanonu", i pozvao međunarodnu zajednicu da se "ne izbjegava odgovornost".
ZAGREB - Visoki dužnosnici hrvatske Vlade i Delegacije Europske komisije (EK) u Zagrebu potpisali su u utorak Sporazum o carinskim kvotama za šećer prema kojem Hrvatska dobiva pravo na izvoz 180.000 tona šećera godišnje na europsko tržište. Sporazum su u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva potpisali resorni ministar Petar Čobanković i voditelj Delegacije EK-a Vincent Degert. Sporazumom, koji postaje dio Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Hrvatske Europskoj uniji (SSP), utvrđena je kvota od 180.000 tona šećera za izvoz iz Hrvatske u EU, te preferencijalna kvota za uvoz iz EU-a u Hrvatsku od 80.000 tona. Oba potpisnika ocijenila su sporazum, koji je postignut nakon osmomjesečnih pregovora, "dobrim poslom" za obje strane.
GAZA - Palestinski premijer Ismail Hanija počeo je u utorak turneju po arapskim zemljama i tako prvi put otputovao iz Gaze otkako je islamistički pokret Hamas preuzeo vlast u ožujku. Prije puta iz Gaze u Egipat Hanija je rekao da će u regiji lobirati za političku i novčanu podršku palestinskoj vlasti suočenoj s gospodarskim sankcijama koje joj je Zapad nametnuo nakon što je Hamas stupio na vlast. Hamas i dalje odbija međunarodne zahtjeve da prizna Izrael, odustane od nasilja i prihvati postojeći mirovne sporazume. Hanija planira u sljedećih nekoliko tjedana posjetiti Egipat, Katar, Siriju, Iran, Jordan, Kuvajt, Libanon i Saudijsku Arabiju.
MOSTAR - Predsjednica Saveza izbjeglica i raseljenih osoba BiH Merhunisa Zukić pozvala je u utorak vlasti u BiH da žurno počnu obnovu preostalih 40.000 objekata srušenih u ratu kako bi se u njih mogli vratiti prijeratni stanovnici. Ona je govorila u utorak na prosvjednom skupu u Mostaru na kojem se okupilo oko 150 Mostaraca da bi izrazili nezadovoljstvo sporošću obnove u ratu srušenih objekata u tom gradu. Taj prvi prosvjedni skup izbjeglica u Mostaru nakon rata održan je uz geslo: "Hoćemo u svoj stan da ne umremo u tuđem". Po riječima Merhunise Zukić nužna je žurna obnova objekata diljem BiH kako bi se spriječilo mirnodopsko etničko čišćenje zbog nemogućnosti povratka izbjeglih i raseljenih. Po procjenama dužnosnika koji se bave problematikom izbjeglica i raseljenih u BiH, za obnovu preostalih 40.000 objekata u toj zemlji potrebno je oko 500 milijuna eura.
AMAN - Jordanski kralj Abdulah II. i palestinski predsjednik Mahmud Abas razgovarali su u utorak u Amanu o načinima pokretanja mirovnih pregovora između Palestinaca i Izraelaca uoči posjeta američkog predsjednika Georga W. Busha Jordanu, objavila je jordanska kraljevska palača. "Nikada nije postojala veća potreba za stvarnim napretkom mirovnog procesa, da se zaustavi nasilje i povećaju izgledi za mir između Izraela i Palestinaca", rekao je kralj tijekom razgovora. Abas je ocijenio pozitivnim poziv izraelskog premijera Ehuda Olmerta na pokretanje izraelsko-palestinskog dijaloga, navodi se u priopćenju. Abdulah II. je tražio da međunarodna zajednica "brzo reagira i pokrene izraelsko-palestinske mirovne pregovore" i potvrdio je da je njegova zemlja spremna pomoći tom procesu.
PRIŠTINA - Pripadnici policije UNMIK-a i Kosovske policijske službe suzavcem su u utorak rastjerali pripadnike pokreta Samoopredjeljenje i njihove simpatizere, nakon što su prosvjednici kamenjem gađali sjedište UNMIK-a u Prištini. Prosvjedi su organizirani na albanski nacionalni praznik, Dan zastave, koji se u utorak obilježava i brojnijim manifestacijama diljem Kosova. Sukob je izbio kada se gotovo 5.000 prosvjednika okupilo ispred glavnog sjedišta UNMIK-a i kada su neki od njih uklonili betonsku ogradu oko zgrade i počeli je gađati kamenjem i drugim predmetima. Policija je suzavcem rastjerala prosvjednike, a za sada nema informacija o ozlijeđenima i uhićenima. Pokret Samoopredjeljenje, čelnika Albina Kurtija, zalaže se za proglašenje neovisnosti Kosova bez pregovora s Beogradom i protivi se nazočnosti UN-a na Kosovu.
LONDON - Britanski premijer Tony Blair obećao je u utorak punu istragu o smrti Aleksandra Litvinenka, bivšeg ruskog špijuna otrovanog radioaktivnim polonijem-210, rekavši da ga u tome neće spriječiti "nikakva diplomatska ili politička zapreka". Slučaj je "vrlo ozbiljan", rekao je Blair i najavio da će o njemu razgovarati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, bude li potrebno i osobno. "Nisam još razgovarao s predsjednikom Putinom no učinit ću to u bilo kojem pogodnom trenutku", rekao je Blair na konferenciji za novinare u Kopenhagenu nakon sastanka s danskim kolegom Andersom Foghom Rasmussenom. "Nema diplomatske ili političke zapreke na putu istrage bez obzira kamo ona vodi", naglasio je britanski premijer.
PARIZ - Francuska, Velika Britanija i Njemačka, koje pregovaraju s Iranom o njegovu nuklearnom programu, izradile su nacrt rezolucije UN-a o uvođenju sankcija Teheranu, objavili su francuski dužnosnici. Glasnogovornik francuskog ministarstva vanjskih poslova izjavio je da je "europski prijedlog proslijeđen Rusima, Kinezima i Amerikancima". Mattei je dodao da je rezolucija usmjerena na "iranski nuklearni i raketni program, službe koje ih provode i čelne ljude tih službi". Kina i Rusija protive se uvođenju sankcija Iranu zbog njegova odbijanja da prekine s postupkom obogaćivanja urana. Europa i Sjedinjene Države vjeruju da taj proces služi izradi nuklearnog oružja.
DEN HAAG - Haški proces protiv hrvatskih generala Ante Gotovine, Ivana Čermaka i Mladena Markača, objedinjen u predmet pod nazivom "Gotovina i drugi", odlukom predsjednika Haškog suda Fausta Pocara dodijeljen je Sudskom vijeću I., objavio je u utorak Haški sud. Predmet "Gotovina i drugi" nastao je spajanjem predmeta "Gotovina" s predmetom "Čermak i Markač". Prije spajanja postupka oba su predmeta bila u nadležnosti Sudskog vijeća II. Haški sud nije objavio koja će trojica sudaca iz Sudskog vijeća I. voditi proces "Gotovina i drugi". Haški sud objavio je također i zajednički podnesak obrane Ivana Čermaka i Mladena Markača, od 21. studenoga, kojim se najavljuje da će dvojica optuženih, nakon spajanja predmeta "Gotovina" i "Čermak i Markač" u jedan postupak tražiti da se video-linkom izjasne o krivnji po izmijenjenoj i dopunjenoj optužnici. Generali Ante Gotovina, Ivan Čermak i Mladen Markač optuženi su za zločine počinjene 1995. nad srpskim stanovništvom tijekom i nakon operacije "Oluja".