"Logično je da u konstituiranje nove vlasti uđe onaj tko ima bolji izborni rezultat, a u ovom slučaju to je HDZ BiH", izjavio je za ovaj list dopredsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Šefik Džaferović najavljujući na taj način okončanje višetjedne neizvjesnosti oko uspostave nove izvršne vlasti.
HDZ BiH u Zastupničkom domu Parlamenta BiH ima tri mjesta, a konkurentski HDZ 1990. dva.
SDA je kao najjača parlamentarna stranka i okosnica buduće vladajuće koalicije predlagala da u vlast uđu obadva HDZ-a no HDZ BiH to je odlučno odbio, a zbog rokova za uspostavu vlasti koje nalaže Izborni zakon dalje rasprave o tom pitanju više nisu moguće.
Partnerstvo s HDZ 1990. preferira samo Stranka za BiH (SBiH) Harisa Silajdžića.
Ured Visokog predstavnika za BiH (OHR) u četvrtak navečer je uputio pismo članovima Predsjedništva BiH zatraživši da se odmah evidentira kandidat za predsjedatelja Vijeća ministara kako bi Središnje izborno povjerenstvo (SIP) i Agencija za istrage i zaštitu (SIPA) mogli obaviti potrebne provjere o njegovoj prošlosti.
Iako formalnog dogovora nema, gotovo je sigurno kako će kandidat za ovu poziciju biti Nikola Špirić iz Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika.
Mandatar za sastav nove vlade bi, ukoliko uspješno prođe sve provjere, trebao biti i formalno predložen do 5. prosinca nakon čega povjerenstvo za imenovanja pri Zastupničkom domu Parlamenta BiH daje preporuku o imenovanju.
Zastupnički bi dom novo Vijeće ministra BiH trebao potvrditi najkasnije do 29. siječnja.
Vladajuća većina u međuvremenu će biti testirana na izboru tri člana kolegija Zastupničkog doma i ukoliko kao hrvatski predstavnik bude imenovan Niko Lozančić iz HDZ BiH postat će jasno kako je njegova stranka i definitivno na vlasti.
Prema sadašnjem izračunu, za Lozančića će vjerojatno glasovati 20 od 42 zastupnika dok bi Martina Raguža iz HDZ 1990. bilo spremno podržati tek njih 10.