ZAGREB - Ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac izjavio je sinoć nakon sastanka sa sindikatima obrazovanja, kojem je bio nazočan i ministar financija, da su predložena dva načina po kojima bi u slijedećih pet ili deset godina plaće prosvjetnih djelatnika bile usklađene s gospodarstvom. Napomenuvši kako je do toga prijedloga došlo prije svega zahvaljujući inicijativi premijera Sanadera, Primorac je rekao da će tri školska sindikata danas te prijedloge podastrijeti svojim predstavnicima te da slijedeći tjedan očekuje "normaliziranje situacije u obrazovanju". Predsjednik Sindikata hrvatskih učitelja Zvonimir Laktašić izjavio je pak da niti nova Vladina ponuda ne ispunjava osnovni sindikalni zahtjev, da njihove plaće kroz nekoliko godina nadoknade zaostajanje za plaćama u privredi od dvadesetak posto.
Štrajk koji organiziraju tri sindikata udružena u tzv. Vertikalu sindikata obrazovanja počeo je u srijedu štrajkom u srednjim školama, jučer su im se pridružile osnovne škole a, kako je najavljeno, danas u štrajk kreće i visoko obrazovanje i znanost.
ZAGREB - Hrvatsko udruženje menadžera i poduzetnika (Croma) dodijelilo je sinoć na prigodnoj svečanosti u Zagrebu priznanja menadžerima u izboru naj-menadžera 2006. Nagradu za menadžera godine u kategoriji velikih poduzeća, dobili su glavni direktor građevinskog poduzeća Tehnika Filip Filipec i donedavni predsjednik Uprave trgovačkog poduzeća Konzum Dragan Munjiza. Na svečanosti, na kojoj je nazočan bio i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, dodjeljene su nagrade u više kategorija. Pozdravljajući nagrađene menadžere, predsjednik Mesić naglasio je da nema uspješnog gospodarstva bez modernog menadžmenta.
ZAGREB - Knjige profesora zagrebačkoga Katoličkog bogoslovnog fakulteta Tončija Matulića "Oblikovanje identiteta bioetičke discipline", "Život u ljudskim rukama" i "Medicinsko prevrednovanje etičkih granica" predstavljene su sinoć u Zagrebu. O knjigama su govorili profesori Medicinskog fakulteta Draško Šerman i Ivan Bakran, profesori Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Marijan Biškup i Stjepan Baloban te profesor Filozofskog fakulteta Ivan Cifrić i autor. Šerman je kloniranje ocijenio kao "najdespotskiji i najropskiji oblik ljudske manipulacije". Biškup smatra kako su neki hrvatski nacrti prijedloga zakona, poput onoga o humanoj reprodukciji najliberalniji u Europi. Po Balobanovu mišljenu autor ocrtava privlačnost neoliberalnih stajališta o kloniranju, a zatim ih utemeljeno kritizira sa stajališta kršćanskoga moralnog vrednovanja. Cifrić smatra kako je u navedenoj trilogiji objašnjena kršćanska bioetička pozicija. Sve tri knjige objavio je Glas Koncila.
ZAGREB - Izložba "Skulpture" akademskoga kipara Stanka Jančića, otvorena sinoć u Muzeju Mimara, priređena je u povodu 400. obljetnice Klasične gimnazije u Zagrebu koju je pohađao i Jančić. Otvarajući izložbu, ministar kulture Božo Biškupić čestitao je Klasičnoj gimnaziji četiri stoljeća kontinuiranoga djelovanja koje se proslavlja pod visokim pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora. Ministar Biškupić istaknuo je sustavnost kojom Klasična gimnazija kroz neprestanu analizu traga za znanjem njegujući istodobno tradicionalne vrijednosti. U kratkom osvrtu na umjetnički opus Stanka Jančića, Biškupić je rekao da umjetnika, kao i svakoga klasičara, odlikuje težnja za očuvanjem tradicionalnih vrijednosti, ali i promišljanje i istraživanje novoga. Izložba će biti otvorena do 7. prosinca.
ZAGREB - Uz snažan rast kunskih depozita kod banaka u Hrvatskoj u rujnu se bilježi i nominalni rast deviznih depozita. Tako su na kraju tog mjeseca ukupni kunski štedni i oročeni depoziti kod banaka premašili iznos od 46 milijarde kuna, sa visokom godišnjom stopom rasta od 68,1 posto. Po podacima Hrvatske narodne banke, tijekom kolovoza kunski su depoziti povećani za nešto više od 2 milijarde kuna, dok su na godišnjoj razini porasli za 18,7 milijardi kuna. Istodobno su devizni depoziti tijekom rujna zabilježili nominalni rast za 1,55 milijardi kuna, što je njihovo najveći mjesečni porast u ovoj godini. No, na godišnjoj su razini devizni depoziti u padu. Tako su ukupni devizni depoziti kod banaka na kraju rujna iznosili 85,2 milijardi kuna. Na godišnjoj razini, u odnosu na rujan prošle godine, u istom su mjesecu ove godine ukupni devizni depoziti kod banaka nominalno bili manji za 1,7 milijardi kuna.