Sindikat je dosad prikupio podatke iz 211 od ukupno 425 hrvatskih srednjih škola, koji pokazuju da štrajka 88,2 posto djelatnika, a u četiri županije - Vukovarsko-srijemskoj, Ličko-senjskoj, Virovitičko-podravskoj i Međimurskoj odaziv na štrajk je 91 posto, rekao je Mihalinec na konferenciji za novinare.
U srednjem školstvu zaposleno je oko 20.000 ljudi, od kojih su 12.000 članovi sindikata, pa visoki postotak sudionika pokazuje da su se štrajku priključili i brojni nečlanovi.
U četvrtak će se štrajku priključiti osnovne škole, najavio je predsjednik Sindikata hrvatskih učitelja (SHU) Zvonimir Laktašić.
On također očekuje veliki odaziv jer sindikat ima članstvo u 800 od ukupno 836 osnovnih škola. SHU zajedno s manjim sindikatima okuplja 32.000 od ukupno 39.000 zaposlenih u osnovnom školstvu.
"Molimo roditelje da ne šalju djecu u školu jer će njihovi učitelji štrajkati, a ravnatelji će teško moći organizirati bilo kakav oblik nastave", kazao je Laktašić.
U petak će se u štrajk uključiti i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja koji okuplja preko 10.000 od ukupno 16.500 zaposlenih u toj djelatnosti.
Tri većinska sindikata, udružena u tzv. Vertikalu sindikata obrazovanja, traže da Vlada u idućih nekoliko godina nadoknadi zaostajanje njihovih plaća za plaćama u privredi za 20-tak posto.
Taj je zahtjev poduprlo i štrajku se priključilo i pet manjinskih sindikata, tako da je u hrvatskom obrazovanju po prvi puta organiziran općesindikalni štrajk.
Predsjednik Velikog vijeća Sindikata znanosti Vilim Ribić ocijenio je kako je Vlada nejedinstvena oko pitanja štrajka i sindikalnih zahtjeva.
Po informacijama iz sindikalnih krugova, ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac sklon je prihvatiti sindikalne zahtjeve, jer je svjestan da se proklamirano društvo znanja ne može graditi uz potplaćene nastavnike. Tome se, međutim, suprostavlja ministar financija Ivan Šuker koji tvrdi da za to nema novaca.
Ribić je osudio Šukera zbog "skandalozne izjave" da jedino u Hrvatskoj plaće u javnom sektoru rastu iznad rasta BDP-a.
To nije istina jer u nominalni rast hrvatskog BDP-a treba uključiti inflaciju, pa će on u idućoj godini iznositi osam do devet posto, a Vlada se sporazumom sa sindikatima državnih službi obvezala na porast osnovice za plaće za šest posto, tvrdi Ribić.
Jedino u Hrvatskoj su plaće u javnim službama 13 posto niže od prosječnih plaća u zemlji, dok su u drugim europskim zemljama one više i do 20 posto, a u susjednoj Sloveniji su 13,7 posto iznad prosjeka, ističe Ribić.
Zbog toga je sindikatima obrazovanja neprihvatljiv sporazum koji su jučer potpisali sindikati državnih službi, po kojem će im u iduće tri godine plaće rasti po šest posto godišnje.
Budući da će i ostale plaće u državi rasti po istoj stopi, to je samo konzerviranje sadašnjeg stanja i zaostajanja naših plaća, kažu sindikalci.
Sindikati su otvoreni za pregovore koji bi se trebali nastaviti i danas, s Vladom u okviru pregovaračkog odbora sindikata javnih službi, te s ministrom Draganom Primorcem.