Osim rasta osnovice, koji bi zaposlenima u državnim službama trebao donijeti povećanje plaća od 200 kuna do 450 kuna godišnje, ovisno o koeficijentu, sporazumom je utvrđeno i da će se novi Zakon o plaćama državnih službenika početi primjenjivati od 1. srpnja iduće godine.
Ako tijekom primjene sporazuma dođe do financijskih ili gospodarskih problema, primjerice ako inflacija bude viša od 4,5 posto ili BDP niži od četiri posto, ugovorne strane mogu tražiti promjenu sporazuma.
Sporazum je jamstvo sindikatima da će naše projekcije biti ostvarene, istaknula je potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor.
Sindikalni čelnici ustvrdili su pak da sporazum njihovom članstvu donosi sigurnost u vezi plaća, bez obzira koja opcija bude na vlasti nakon idućih izbora.
Kroz povećanje osnovice i Zakon o plaćama, koji će osigurati korekciju koeficijenata i uvođenje sustava nagrađivanja, državni službenici dobit će nazad ono što su izgubili 2001. godine, kada im je bivša Vlada smanjila plaće za 20 posto, rekao je predsjednik Sindikata državnih službenika i namještenika Ivica Ihas.
Čelnici sindikata državnih službi zaželjeli su uspjeh sindikatima obrazovanja, koji odbijaju Vladinu ponudu i za sutra najavljuju štrajk, iako lani, kada su štrajkale državne službe, nisu dobili potporu od ostalih sindikata.
Neka se svatko izbori za onoliko koliko može, rekao je predsjednik Nezavisnog sindikata djelatnika MUP-a Zdravko Lončar dodavši kako će biti teško u kratkom vremenskom roku nadoknaditi zaostatak od 20 posto.
Vlada i sindikati idućeg će tjedna nastaviti pregovore o materijalnim pravima, božićnici, regresu i daru za djecu za 2007. godinu, najavljeno je prigodom potpisivanja sporazuma.
Za ovu godinu ta prava ostaju ista kao i lani - božićnica i regres po 1.000 kuna neto, a dar za djecu 400 kuna. Za iduću godinu sindikati traže povećanje božićnice i regresa na po 1.500 kuna, te dara za djecu na 600 kuna.
Vlada je istovjetni sporazum danas ponudila i pregovaračkom odboru sindikata javnih službi koji su prethodne Vladine ponude odbili inzistirajući da im se u roku tri godine treba nadoknaditi zaostajanje plaća za plaćama u privredi za 21 posto.
Predstojnik Vladina Ureda za socijalno partnerstvo Vitomir Begović kaže da se Vladina ponuda u normalnim prilikama ne odbija, jer je u drugim zemljama uobičajeno da plaće rastu za jedan posto manje od rasta BDP-a.
Kako je hrvatski BDP rastao 4,5 posto, plaće bi po tom principu rasle samo 3,5 posto, a Vlada nudi čak šest posto, napominje Begović.