FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Matica sindikata javnih službi: deficit smanjen na račun javnih službenika

Autor: ;dmar;
ZAGREB, 20. studenog 2006. (Hina) - Smanjenje državnog deficita, kojim se hvali Vlada, ostvareno je na račun javnih službenika, a prijedlog novog proračuna pokazuje da obrazovanje, znanost i zdravstvo i dalje nisu prioritet, ustvrdili su danas čelnici Matice hrvatskih sindikata javnih službi.
ZAGREB, 20. studenog 2006. (Hina) - Smanjenje državnog deficita, kojim se hvali Vlada, ostvareno je na račun javnih službenika, a prijedlog novog proračuna pokazuje da obrazovanje, znanost i zdravstvo i dalje nisu prioritet, ustvrdili su danas čelnici Matice hrvatskih sindikata javnih službi.

Vlada je uštede za smanjenje deficita prvenstveno ostvarila na plaćama zaposlenih u javnim službama, koje su godinama zapostavljene, dok plaće u drugim sektorima rastu, rečeno je na sindikalnoj konferenciji za novinare.

Najviše rastu plaće u državnim poduzećima, po stopi od sedam do devet posto godišnje, i one nabijaju godišnji rast plaća u cijeloj privredi od oko šest posto, dok su plaće javnih službenika već godinama iste, naglasio je dopredsjednik Matice Vilim Ribić.

Najvećim krivcima za to Ribić smatra potpredsjednika Vlade Damir Polančeca i ministra financija Ivana Šukera, od čije pompozno najavljene "Nacionalne politike plaća" nije bilo ništa, kao ni od nadzora nad plaćama u državnim poduzećima.

Zbog toga sindikati javnih službi ne prihvaćaju Vladinu ponudu od pet posto povećanja plaća u idućoj godini već traže nadoknadu zaostataka za plaćama u privredi od 21 posto. Najavili su i prosvjede, koji će započeti štrajkom u prosvjeti u srijedu, 22. studenog.

Ribić tvrdi da se deficit mogao smanjiti i bez štednje na račun javnih službi, i to kresanjem raznih subvencija, što je i uvjet za ulazak u Europsku uniju (EU).

Subvencije za poljoprivredu, željeznice, nogometne klubove, besplatne udžbenike itd. dosegle su razinu od tri posto BDP-a, a za obrazovanje se izdvaja 3,4 posto BDP-a.

Druge europske zemlje izdvajaju više za obrazovanje a manje za subvencije - u tranzicijskim zemljama za subvencije se daje 0,7 posto BDP-a, a u starim članicama EU-a samo 0,4 posto.

Ribić je također osudio Šukera što se "hvali likvidnošću države", ustvrdivši da država nije likvidna jer ne isplaćuje dugove po sudskim presudama.

Sadašnja Vlada još povećava dug od 40 milijuna kuna za tužbe koje je Sindikat znanosti i visokog obrazovanja podizao zbog neisplata božićnica i regresa u vrijeme bivše Vlade Ivice Račana, upozorava Ribić.

(Hina) xmd ymd

An unhandled error has occurred. Reload 🗙