U CMS-u izražavaju zadovoljstvo što je MUP prepoznao razloge bijega tražiteljice azila iz zemlje u kojoj se sustavno krše ljudska prava žena i manjina.
"Ovim se Hrvatska pridružila zemljama osjetljivima na pitanje izbjeglica te, nadamo se, utemeljila praksu prepoznavanja kršenja ljudskih prava i pružanja adekvatne zaštite onima koji pomoć uistinu trebaju", stoji u priopćenju CMS-a.
U toj nevladinoj udruzi nadaju se da je gotovo dugogodišnje razdoblje nerazvijene prakse zaštite političkih izbjeglica, zatvorene i restriktivne politike azila te nekoordinacije institucija koje se bave pitanjem azila.
Naime, od 1997. kada se vlastima obratio prvi stranac, azil u Hrvatskoj zatražilo je oko 550 osoba, no MUP je sve zahtjeve do sada odbio.
U CMS-u su zabrinuti zbog, kako kažu, nedostatka rasprava i razvoja javnog diskursa u području integracije izbjeglica, pa stoga "ohrabruju" odgovorne institucije da unutar migracijske strategije i novog Zakona o azilu uključe elemente integracije glede zdravstvene zaštite, školovanja, zapošljavanja i smještaja stranaca kako bi mogli uživati cjelovitu zaštitu.
Smatraju i da bi novi Zakon o azilu trebao biti otvoreniji za strance kojima se krše temeljna ljudska prava u matičnim zemljama.
Da bi netko dobio status azilanta u Hrvatskoj mora dokazati da je iz matične zemlje izbjegao zbog opravdanog straha od proganjanja zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili izraženog političkog mišljenja.