Prošlog je tjedna veleposlanicima 26 članica saveza dostavljena povjerljiva studija NATO-vih stručnjaka za gospodarstvo, popraćena upozorenjem da Rusija možda teži osnivanju plinskog kartela koji bi obuhvatio Alžir, Katar, Libiju, zemlje srednje Azije a možda i Iran.
Autori studije tvrde da Rusija pokušava upotrijebiti energetsku politiku kao sredstvo za ostvarivanje političkih ciljeva, posebno u odnosima sa susjednim zemljama poput Gruzije i Ukrajine.
U ponedjeljak navečer Dmitrij Peskov, zamjenik glasnogovornika ruskog predsjednika, odbacio je tvrdnje da Rusija teži formiranju plinskog kartela, proglasivši ih posve neutemeljenima. "Držim da začetnici takve zamisli jednostavno ne mogu shvatiti našu tezu o energetskoj sigurnosti", dodao je Peskov.
"Naša je glavna teza međuovisnost proizvođača i potrošača. Samo bi luđak mogao pomisliti da će Rusija početi ucjenjivati Europu, upotrebljavajući u tu svrhu plin, jer i mi u istoj mjeri ovisimo o europskim klijentima", objasnio je zamjenik glasnogovornika Kremlja.
Iako se mišljenja o tome može li Rusija uopće osnovati takav kartel razilaze, u izvješću se ukazuje na produbljivanje napetosti između zapadne Europe s jedne i Moskve s druge strane oko energetske sigurnosti.
Čelnici energetskih kompanija ističu da najveću prijetnju za cijene plina predstavljaju nedostatna ruska ulaganja i eventualne mjere kojima bi Moskva pokušala uvjeriti ostale proizvođače, poput Alžira, da ograniče ulaganja.
Udio Rusije u opskrbi Europe prirodnim plinom iznosi 24 posto, dok na Norvešku otpada 13 a na Alžir, koji najviše izvozi u Španjolsku i Italiju, 10 posto.