HINA - Financijski servis
Hrvatska narodna banka (HNB) dva će puta godišnje morati izvijestiti Sabor o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stablinosti cijena i provođenju monetarne politike - predviđaju izmjene Zakona o HNB-u koje je Vlada danas uputila Saboru na konačno donošenje.
Zakonskim izmjenama jamči se veća neovisnost središnje banke, a Vlada je i u konačnom prijedlogu ostala pri stavu da Sabor ne bi potvrđivao, već bi samo davao mišljenje na Statut HNB-a.
Savjet HNB-a kojega je ovoga ljeta imenovao Hrvatski Sabor ostao bi isti do ulaska Hrvatske u EU, rekao je ministar financija Ivan Šuker.
Savjet trenutno čine guverner, njegov zamjenik i pet viceguvernera, te vanjski članovi, a zakonske izmjene predviđaju profesionalizaciju - nakon ulaska u EU u Savjetu bi bilo devet članova - guverner i osam viceguvernera, oni bi morali biti zaposlenici HNB-a.
Izmjenama je stvoren i zakonski okvir za buduće uvođenje eura u Hrvatskoj kada se za to stvore uvjeti, te u tom slučaju regulirano prenošenje ovlasti s Hrvatske banke na Europski sustav središnjih banaka.
Saboru je upućen i konačni tekst zakona o leasingu kojim se, kaže Šuker, želi uvesti reda i reguliranjem i tog financijskog sektora utjecati na smanjenje vanjskog duga.
Zakonom bi, naime, leasing društvima bilo izričito zabranjeno kreditiranje, a time bi se, tvrdi ministar financija, spriječila dosadašnja praksa da se poslovne banke preko leasing društava u svom vlasništvu zadužuju u inozemstvu i time povećavaju vanjsku dug Hrvatske.
Nadzor nad leasing društvima obavljat će Hanfa, uz HNB.
Vlada je Saboru uputila i prijedloge izmjena Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva, kao i Zakona o obrtu, kojim uz ostalo fizičkim osobama omogućuje obavljanje djelatnosti kao domaće radinosti (proizvodne djelatnosti) i sporednog zanimanja (uslužne djelatnosti).
Uvjet za to je pak da im ukupni primici za to ne smiju prelaziti deset prosječnih bruto mjesečnih plaća u jednoj godini, a time bi se mogli baviti i umirovljenici koji time ne bi uspostavljali svojstvo osiguranika.
Prijedlogom novog zakona o azilu Vlada uz ostalo predviđa pravo tražitelja azila na srednjoškolsko, a ne samo osnovnoškolsko obrazovanje, kao i nakon godinu dana čekanja na azil može dobiti pravo na rad.
Javna ponuda dionica Ine počet će u ponedjeljak, 13. studenoga kada će hrvatski građani moći početi predavati svoje ponude za kupnju dionica Ine, uz raspon cijene od 1.400 do 1.900 kuna za dionicu, odlučila je u petak hrvatska Vlada.
Hrvatski građani, uz pravo prvenstva i posebne pogodnosti, ponude za kupnju Ininih dionica moći će predavati od 13. studenoga do 23. studenoga i to do 20 sati.
Hrvatski građani ponude za kupnju dionica Ine moći će predavati u poslovnicama Raiffeisen banke Hrvatske, te u nekim poslovnicama Fine (bit će objavljen i točan popis tih poslovnica).
Od ponedjeljka, 13. studenoga ponude će moći početi predavati i institucionalni investitori, kao i građani bez pogodnosti, a to će moći činiti do 27. studenoga, do 15 sati.
Po isteku toga roka, 27. studenoga Vlada će odlučiti i o konačnoj cijeni po kojoj će ponuditeljima prodati dionice Ine, a ona će se kretati unutar utvrđenog raspona od 1.400 do 1.900 kuna, a odlučit će i o alokaciji dionica, odnosno o tome koliko će uz pravo prvenstva dionica kupiti građani, a koliko bez tog prava i posebnih pogodnosti institucionalni investitori.
Cijela procedura i transakcija završit će se 1. prosinca do kada bi trebali izvršiti prijenos dionica na kupce i za to dobiti novac, kazao je potpredsjednik Vlade Damir Polančec.
Vlada će javni poziv za podnošenje ponuda za kupnju objaviti u ponedjeljak, 13. studenoga u svim dnevnim medijima.
Hrvatski građani uz pravo prvenstva i posebne pogodnosti moći će predati ponudu za kupnju dionica Ine do najviše 38.000 kuna, a na svakih deset tako kupljenih dionica koje zadrže najmanje godinu dana dobit će jednu dionicu besplatno.
U postupku javne ponude Vlada će prodati najmanje 15, a najviše 17 posto dionica Ine.
Povećanje kreditnog rejtinga Hrvatske i kod četvrte vodeće svjetske rejting agencije, japanske agencije (Rating and Investment Information), u Vladi su danas ocijenili još jednim dokazom da je Hrvatska u makroekonomskom smislu stabilna zemlja.
O tome da je japanska agencija povećala kreditni rejting Hrvatske na 'trostruki B plus', izvijestio je premijer Ivo Sanader na početku sjednice Vlade.
Tomu je, rekao je, najviše pridonio napredak Hrvatske u pregovorima s EU, smanjenje proračunskog deficita, stabilan rast BDP-a te ostvarivanje strukturnih reformi, itd.
Napomenuo je da riječ o prvom povećanju kreditnog rejtinga Hrvatske kod te agencije od 1998., te da je Hrvatska u zadnjih godinu, godinu i pol dana svoj rejting uspjela povećati kod četiri vodeće svjetske agencije.
"To je jasna poruka ulagačima da je Hrvatska u makroekonomskom smislu stabilna zemlja, da odgovorno vodi javne financije", istaknuo je Sanader.
Naglašava da će ta poruka imati odjeka u poslovnim krugovima, a to utjecaj na smanjenje nezaposlenosti i otvaranje novih radnih mjesta, jačanje poslovne aktivnosti.
"Ohrabrenje je to da nastavimo dalje s makroekonomskom politikom, što će se vidjeti i u državnom proračunu za iduću godinu", kazao je premijer.
Naglasio je da će Hrvatska, uz zadržavanje svih socijalnih prava i investicijskih ciklusa u infrastrukturu te ispunjavanje vanjskopolitičkih ciljeva za ulazak u EU i NATO, nastaviti smanjivati deficit u idućoj godini na 2,8 posto BDP-a, a cilj je deficit u 2009. svesti na 1,5 posto BDP-a.
Premijer je poručio da će Vlada inzistirati da ponuđači i potencijalni novi vlasnik Valjaonice cijevi Sisak zadrži 1.209 radnika, te njih oko 200 u Capragu.
Vlada čvrsto stoji na stajalištu da svi radnici moraju zadržati posao. Oko toga nema nikakvog spora, poručio je Sanader.