POSLOVNI PREGLED BROJ 497

1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA

HFP: novi natječaj za Valjaonicu cijevi Sisak

Rok za dostavu ponuda za kupnju VCS-a istječe 22. prosinca u 14 sati. Od ponuditelja će se, prema uvjetima natječaja, očekivati da se ponudom obvežu zadržati osnovne djelatnosti VCS-a, a to su proizvodnja metala te proizvoda od metala (cijevi od čelika), kao i da dostavi petogodišnji poslovni plan. Poslovni plana pritom mora prikazivati buduće prihode i troškove, kao i potreban broj zaposlenika, kojih u VCS-u trenutno ima 1.270.

U natječaju HFP-a se navodi i kako potencijalni budući vlasnici VCS-a moraju preuzeti sve odredbe Kolektivnog ugovora na razdoblje u kojem je taj ugovor na snazi, no iz natječaja je izostavljena uobičajena odredba o razdoblju na koje se budući vlasnik treba obvezati da će zadržati zatečene radnike. Također, ponudi mora biti priložen i plan investiranja, koji će sadržavati "strukturne i financijske odredbe koje su u skladu sa uvjetima restrukturiranja propisanim u članku 5 Protokola 2. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a osigurava dugoročnu održivost Društva", kao i prijedlog iznosa ulaganja koji investitor smatra potrebnim za provođenje restrukturiranja u skladu sa dostavljenim Planom ulaganja putem dokapitalizacije, najduže u roku od pet godina od preuzimanja VCS-a.

Ponuđači će se morati obvezati i na o izdavanje zamjenskog, od vjerovnika prihvaćenog jamstva za obveze VCS-a pokrivene državnim jamstvima ili podmirivanje obveza pokrivenih državnim jamstvom u roku od 120 dana od sklapanja Ugovora o prodaji i prijenosu udjela, kao i preuzeti obvezu podmirenja obveza VCS-a prema ostalim vjerovnicima prema dogovoru sa vjerovnicima. Prema podacima iz natječaja, ukupne obveze VCS-a su krajem lipnja ove godine iznosile 265,6 milijuna kuna, dok je aktiva tvrtke istodobno iznosila 524,4 milijuna kuna.

Sanader: 2007. deficit 2,8 posto BDP-a, 2009. plan 1,5 posto

Te ciljeve premijer smatra ostvarivim, te najavljuje da se na njima neće stati. Cilj nam je u 2009. doći do deficita proračuna od 1,5 posto BDP-a, rekao je Sanader. U međuvremenu će biti održani i parlamentarni izbori, kaže premijer izražavajući pritom optimizam "o nastavku rada ove Vlade".

Premijer je izrazio zadovoljstvo razgovorima s Misijom MMF-a, ističući da se razgovaralo i o završetku stand by aranžmana Hrvatske s MMF-om, te da Hrvatska ulazi u drugi model suradnje s tom institucijom temeljem Članka IV Statuta MMF-a. Misija MMF-a u Zagrebu boravi od 26. listopada temeljem Članka IV, a završnu ocjenu posjeta, najavio je Feldman, iznijet će na poslijepodnevnoj konferenciji za novinare.

I Sanader i Feldman ocijenili su da je Hrvatska postigla mnogo uspjeha tijekom provedbe stand by aranžmana, koji završava sredinom ovog mjeseca. Ova je Vlada od početka suradnju s MMF-om smatrala vrlo korisnom, na početku mandata tražili smo suradnju kako bi riješili velike probleme koje smo zatekli, kazao je hrvatski premijer. Podsjetio je pritom na veliki proračunski deficit, 6,3 posto u 2003. godini, te istaknuo da će deficit u ovoj godini biti 3 posto BDP-a. To je sigurno jedan od uspjeha ove Vlade, kazao je Sanader izražavajući pritom i zadovoljstvo suradnjom i savjetima stručnjaka MMF-a i drugih institucija.

Drugi je cilj bio borba protiv visokog vanjskog duga. Vlada je učinila svoje, država je uspjela smanjiti svoj dio vanjskog duga, rekao je Sanader, napominjući da, nažalost, svoj dio vanjskog duga nisu smanjile banke i poduzeća, ali i da će se nastaviti raditi i na tom području. Kao izazove koji ostaju pred Vladom premijer je uz ostalo naveo restrukturiranje brodogradnje, završetak prijedloga novog zakona o privatizaciji.

Voditelj Misije MMF-a Robert Feldman kao jednu od tema razgovora istaknuo je i javnu ponudu dionica Ine do čega će doći vrlo skoro. Hrvatska je u okviru provedbe stand by aranžmana postigla mnoge uspjehe. Dosta je i izazova i drago mi je da je Vlada prepoznala te izazove, kazao je.

Hrvatska zadovoljna izvješćem Europske komisije

Govoreći na zajedničkoj konferenciji za novinare s voditeljem delegacije Europske komisije u Zagrebu Vincentom Degertom, neposredno nakon što mu je francuski diplomat predao izvješće koje je danas usvojila EK, Sanader je rekao kako zbog kratkoće vremena Vlada još nije stigla proučiti taj dokument, ali da "od prilike zna što je unutra".

"Zadovoljni smo dosadašnjim napretkom i izvješćem EK. Ono upozorava na ona pitanja u kojima se još može napraviti napredak, na izazove koji stoje pred nama, ali govori i o napretku Hrvatske u pojedinim područjima i poglavljima u pregovorima", rekao je Sanader.

Premijer je ponovio kako se Hrvatska priprema za punopravno članstvo u EU i sve što joj predstoji - od reforme pravosuđa i javne uprave do borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala - čini zbog sebe same, jer, kako je istaknuo, "želimo živjeti u uređenoj državi koja primjenjuje europske standarde".

Predsjednik Vlade rekao je kako Hrvatska s optimizmom gleda prema naprijed i najavio još čvršću suradnju s Delegacijom EK u Zagrebu i sa samom Komisijom u Bruxellesu. Sanader je rekao kako ga je Degert izvijestio i o dokumentu strateške naravi koji govori o politici proširenja EU u budućnosti, o izazovima koji danas stoje pred Unijom u cilju najboljeg osmišljavanja politike proširenja.

"Mi podržavamo taj dokument, onako kako nam je prikazan. Smatramo ga dobrim temeljem i za dalje proširenje a iz njega vidimo da nema nikakvih problema za članstvo Hrvatske kad ispunimo sve uvjete i završimo pregovore", kazao je Sanader. "Bez obzira na otvorene rasprave o (europskom) Ustavu i svim drugim institucionalnim problemima, ostaje bitno načelo koje je istaknuo i Vincent Degert - pacta sunt servanda (ugovora se treba držati) - što znači da Hrvatska ima jasan cilj, a to je punopravno članstvo na kraju pregovora", istaknuo je premijer.

Veleposlanik Degert rekao je da je hrvatskom premijeru predstavio izvješće o Hrvatskoj, iako je EK danas usvojila cijeli paket izvješća o svim zemljama s europskom perspektivom te strateški dokument o proširenju EU u godinama koje dolaze. Sve zemlje u regiji, ustvrdio je Degert, ostvarile su značajan napredak na putu približavanja EU u jednogodišnjem razdoblju na koji se odnose izvješća i EK je i nadalje u potpunosti predana perspektivi pristupa EU svake od tih zemalja.

No, ponovio je kako Komisija i Unija prije toga moraju "odraditi domaću zadaću" odnosno odrediti institucionalni okvir koji će omogućiti daljnja proširenja Unije. Napomenuo je kako je potrebna snažnija komunikacija s građanima EU glede uspješnosti politike proširenja koja je europskom kontinentu donijela najvažnije vrijednosti koje ima - stabilnost, mir, demokraciju i gospodarski napredak.

Polančec: Zadržat ćemo sve radnike sisačke Valjaonice

"Naš je interes da zadržimo najmanje 1.209 zaposlenih jer smo procijenili kroz rad Povjerenstva za sanaciju i restrukturiranje crne metalurgije da je to broj koji može ostati na svojim radnim mjestima i za koji se može, uz nužne investicije u tvrtku, osigurati budućnost i puna zaposlenost", rekao je Polančec na konferenciji za novinare u Vladi.

Upitan kako komentira izjave HDZ-ovca Andrije Hebranga u medijima da ostanak svih 1.209 radnika Valjaonice nije uvjet u privatizaciji i da ih novi vlasnik ne mora zadržati, Polančec je kazao da se u četvrtak ujutro čuo s Hebrangom koji mu je rekao da je njegova izjava u tisku krivo interpretirana. Hebrang će se, najavio je Polančec, o tome u četvrtak oglasiti priopćenjem.

Od strateškog partnera koji bude odabran na nedavno raspisanom natječaju za privatizaciju Valjaonice, Vlada će tražiti i da osigura nastavak osnovne djelatnosti Valjaonice, izvrši obvezna ulaganja, te preuzme važeći kolektivni ugovor. Ako ipak dođe do sklapanja novog kolektivnog ugovora, on može biti samo bolji a nikako lošiji od postojećeg, istaknuo je Polančec.

Dodao je kako je obveza novoga vlasnika preuzeti svih 275 radnika u Remont Capragu, tvrtki koja je u vlasništvu sisačke Valjaonice, naglasivši da je tekst natječaja usklađen sa sindikatima. Polančec je prozvao SDP da preko sisačko-moslavačke županice Marine Lovrić nepotrebno politizira situaciju oko privatizacije Valjaonice, tobože štiteći nezadovoljne radnike.

"To je pokušaj SDP-a da skrene pozornost s uloge Ingrid Antičević Marinović u aferama koje ovih dana izlaze na vidjelo", rekao je. Da se lokalna politika treba odmaknuti od privatizacije Valjaonice i brigu za radnike prepustiti sindikatima smatraju i čelnici Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijašević i Sindikata metalaca Hrvatske Ivo Marjanović.

Obojica su izjavili da pitanje zaštite radničkih prava treba izdvojiti iz aktualne predizborne kampanje. "Odričem pravo lokalnoj politici u Sisku da tobože štiti interese radnika", rekao je Matijašević. Polančec je na upit da komentira prijedlog državnog proračuna za 2007. "teškog" oko 108 milijardi kuna, kazao da je proračun ambiciozan i realan te da je Ministarstvo financija "izvanredno obavilo svoj posao".

Državni proračun bi mogao biti oko 108 milijardi kuna

Proračun za 2006. iznosio je 98,8 milijardi kuna. Decentralizacijom proračunskih prihoda od poreza na dohodak, jedinice lokalne uprave i samouprave trebale bi dobiti između 800 i 900 milijuna kuna više nego dosadašnjim načinom raspodjele, neslužbeno se doznaje nakon sastanka održanog u srijedu navečer.

Očekuje se da će Vlada idući tjedan na svojoj sjednici utvrditi prijedlog proračuna za 2007. i potom ga uputiti na donošenje Hrvatskom saboru. Prema prijašnjim najavama iz Vlade, proračunski deficit za iduću godinu planiran je na razini od 2,8 posto BDP-a.

Vlada: vodeća japanska agencija povećala kreditni rejting Hrvatske

O tome da je japanska agencija povećala kreditni rejting Hrvatske na 'trostruki B plus', izvijestio je premijer Ivo Sanader na početku sjednice Vlade. Tomu je, rekao je, najviše pridonio napredak Hrvatske u pregovorima s EU, smanjenje proračunskog deficita, stabilan rast BDP-a te ostvarivanje strukturnih reformi, itd.

Napomenuo je da riječ o prvom povećanju kreditnog rejtinga Hrvatske kod te agencije od 1998., te da je Hrvatska u zadnjih godinu, godinu i pol dana svoj rejting uspjela povećati kod četiri vodeće svjetske agencije. "To je jasna poruka ulagačima da je Hrvatska u makroekonomskom smislu stabilna zemlja, da odgovorno vodi javne financije", istaknuo je Sanader.

Naglašava da će ta poruka imati odjeka u poslovnim krugovima, a to utjecaj na smanjenje nezaposlenosti i otvaranje novih radnih mjesta, jačanje poslovne aktivnosti. "Ohrabrenje je to da nastavimo dalje s makroekonomskom politikom, što će se vidjeti i u državnom proračunu za iduću godinu", kazao je premijer.

Naglasio je da će Hrvatska, uz zadržavanje svih socijalnih prava i investicijskih ciklusa u infrastrukturu te ispunjavanje vanjskopolitičkih ciljeva za ulazak u EU i NATO, nastaviti smanjivati deficit u idućoj godini na 2,8 posto BDP-a, a cilj je deficit u 2009. svesti na 1,5 posto BDP-a.

S današnje sjednice premijer je poručio da će Vlada inzistirati da ponuđači i potencijalni novi vlasnik Valjaonice cijevi Sisak zadrži 1.209 radnika, te njih oko 200 u Capragu. Vlada čvrsto stoji na stajalištu da svi radnici moraju zadržati posao. Oko toga nema nikakvog spora, poručio je Sanader.Hrvatska-Vlada-INA-dionice-rokovi-

Vlada: javna ponuda dionica Ine počinje 13. studenoga

Hrvatski građani, uz pravo prvenstva i posebne pogodnosti, ponude za kupnju Ininih dionica moći će predavati od 13. studenoga do 23. studenoga i to do 20 sati. Hrvatski građani ponude za kupnju dionica Ine moći će predavati u poslovnicama Raiffeisen banke Hrvatske, te u nekim poslovnicama Fine (bit će objavljen i točan popis tih poslovnica).

Od ponedjeljka, 13. studenoga ponude će moći početi predavati i institucionalni investitori, kao i građani bez pogodnosti, a to će moći činiti do 27. studenoga, do 15 sati. Po isteku toga roka, 27. studenoga Vlada će odlučiti i o konačnoj cijeni po kojoj će ponuditeljima prodati dionice Ine, a ona će se kretati unutar utvrđenog raspona od 1.400 do 1.900 kuna, a odlučit će i o alokaciji dionica, odnosno o tome koliko će uz pravo prvenstva dionica kupiti građani, a koliko bez tog prava i posebnih pogodnosti institucionalni investitori.

Cijela procedura i transakcija završit će se 1. prosinca do kada bi trebali izvršiti prijenos dionica na kupce i za to dobiti novac, kazao je potpredsjednik Vlade Damir Polančec. Vlada će javni poziv za podnošenje ponuda za kupnju objaviti u ponedjeljak, 13. studenoga u svim dnevnim medijima.

Hrvatski građani uz pravo prvenstva i posebne pogodnosti moći će predati ponudu za kupnju dionica Ine do najviše 38.000 kuna, a na svakih deset tako kupljenih dionica koje zadrže najmanje godinu dana dobit će jednu dionicu besplatno. U postupku javne ponude Vlada će prodati najmanje 15, a najviše 17 posto dionica Ine.Hrvatska-

2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI

DZS: rast izvoza i uvoza za 14,2 posto

Iskazan u eurima, hrvatski je izvoz u prvih devet mjeseci ove godine iznosio 5,9 milijardi eura, a uvoz 12,6 milijardi eura. Tako je do kraja rujna ove godine manjak u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom dosegnuo iznos od gotovo 49 milijardi kuna, odnosno 8,3 milijarde dolara ili 6,7 milijardi eura, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila niskih 46,9 posto.

Stopa rasta hrvatskog izvoza izjednačila se na kraju rujna ove godine sa stopom rasta uvoza, odnosno i izvoz i uvoz, iskazani i u kunama i dolarima, u prvih devet mjeseci ove godine bilježe rast od 14,2 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

U listopadu 3,9 posto više nezaposlenih

Listopad je tako treći mjesec za redom u kojem se bilježi povećanje broja nezaposlenih (u kolovozu za 0,1 posto, u rujnu za 2,9 posto), a što je ponajprije uzrokovano povratkom u evidenciju osoba koje su tijekom ljeta radile u sezonskim djelatnostima.

Stopa anketne nezaposlenosti 11,8 posto

Anketa o radnoj snazi temelji se na pravilima i načelima Međunarodne agencije rada (ILO), dok se stopa registrirane nezaposlenosti izračunava iz privremenih administrativnih podataka, odnosno podataka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ).

Prema Anketi, u prvom je polugodištu ove godine u Hrvatskoj bilo 206 tisuća nezaposlenih osoba, što je 95 tisuća manje nego li prema administrativnim podatcima. Podatci iz Ankete također pokazuju smanjenje broja nezaposlenih i stope nezaposlenosti u proteklih godinu dana.

Tako je u prvom polugodištu ove godine broj anketno nezaposlenih bio za 30 tisuća manji nego li u prvom polugodištu lani, dok je u odnosu na drugo polugodište prošle godine broj nezaposlenih manji za 16 tisuća. Snižavana je i stopa anketne nezaposlenosti i u prvom polugodištu ove godine ona je bila 1,3 postotna poena manja nego u istom razdoblju lani (u prvom polugodištu 2005. iznosila je 13,1 posto), odnosno 0,5 postotnih poena manja nego u drugom polugodištu lani (tada je iznosila 12,3 posto).

Pad prometa od trgovine na malo u rujnu

Na godišnjoj pak razini promet od trgovine na malo i dalje bilježi porast, premda po nižim stopama nego lani, i u rujnu ove u odnosu na rujan prošle godine nominalno je bio veći za 4,8 posto, a realno za 2,8 posto. U prvih devet mjeseci ove godine promet od trgovine na malo nominalno je veći za 4,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani, a realno za 1,7 posto.

Prosječna hrvatska neto plaća u rujnu 4.450 kuna

U odnosu na prethodni mjesec, prosječna je neto plaća nominalno i realno porasla za 1,5 posto, objavila je FINA. Prosječna mjesečna neto plaća u razdoblju siječanj - rujan 2006. godine iznosila je pak 4.391 kunu i u odnosu na isto razdoblje prethodne godine nominalno je porasla 4,5 posto, a realno za 1 posto.

Proizvođačke cijene na razini iz rujna

U prvih deset mjeseci ove godine, cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima prosječno su povećane za 3,1 posto prema istom lanjskom razdoblju.

Nepodmireni nalozi za plaćanje 11,6 milijardi kuna

Vrijednost nepodmirenih naloga je u rujnu veća za 1,5 posto ili za 176 milijuna kuna u odnosu na kolovoz, pokazuju podaci koje je objavila Financijska agencija (FINA). Na godišnjoj razini pak, prema rujnu prošle godine u istom je ovogodišnjem mjesecu iznos nepodmirenih naloga bio veći za 763 milijuna kuna ili za oko 7 posto.

Istodobno su u odnosu na kraj prošle godine nepodmireni nalozi za plaćanje bili veći za 610 milijuna kuna. Temeljna je karakteristika aktualne insolventnosti prema evidentiranim prijavljenim dospjelim nepodmirenim nalozima, koji nisu mogli biti podmireni zbog nedostatka sredstava na računima pravnih osoba, neznatni, ali kontinuirani rast tijekom devetomjesečnog razdoblja 2006. godine, napominju iz FINA-e.

3. BANKARSTVO I FINANCIJE

Neto dobit PBZ-a 612,8 milijuna kuna

Neto kamatni prihod PBZ-a u tom je razdoblju iznosio 1,06 milijardi kuna ili 7,5 posto više nego lani. Pritom su prihodi od kamata građana iznosili 1,05 milijardi kuna i povećani su za 12 posto, dok su prihodi od kamata od poduzeća veći za 16 posto i iznose 438,6 milijuna kuna. Neto prihodi od provizija i naknada su pak u prvih devet mjeseci ove godine sniženi za 11 posto, na 214 milijuna kuna, što u PBZ-u pripisuju prijenosu dijela poslovanja u PBZ Card.

Ostali prihodi Banke u tom su razdoblju povećani za gotovo 65 posto, na 233,5 milijuna kuna, i to "najvećim dijelom zbog prodaje dugotrajne materijalne imovine koju je Banka prestala koristiti i namijenila za prodaju krajem 2005. godine", navodi se u izvješću. Rast bilježe i operativni rashodi PBZ-a, i to za 12 posto, na 877,3 milijuna kuna, od čega se 347,25 milijuna kuna odnosi na troškove osoblja koji su 4,7 posto veći nego li u devetomjesečnom razdoblju lani.

Podaci iz financijskog izvješća PBZ-a za prvih devet mjeseci ove godine pokazuju i da je aktiva Banke na kraju rujna ove godine iznosila 51,08 milijardi kuna i povećana u odnosu na završetak 2005. godine za 6,7 posto.

Dobit ESB veća za 3 posto

ESB je u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila rast neto prihoda od kamata za gotovo 11 posto, na 633,4 milijuna kuna. Pritom su prihodi od kamata od građana bili na razini od 633,35 milijuna kuna ili 26 posto veći nego na kraju trećeg tromjesečja lani, dok su prihodi od kamata od poduzeća porasli za 27,6 posto, na gotovo 443 milijuna kuna.

Neto prihodi od provizija i naknada istodobno bilježe rast od 21,6 posto, na 145,6 milijuna kuna, dok su ostali prihodi ESB-a smanjeni, i to za 34 posto, na 84,8 milijuna kuna. Posljedica je to gotovo 52 postotnog smanjenja neto dobiti od ulaganja u vrijednosne papire, koja je krajem rujna prošle godine iznosila 121,8 milijuna kuna, a u isto vrijeme ove godine 58,28 milijuna kuna.

Ukupni operativni troškovi Erste banke u prvih su devet mjeseci ove godine iznosili 452,4 milijuna kuna ili 14 posto više nego lani. Pritom su troškovi osoblja, koji čine veći dio troškova, povećani za više od 25 posto, na 235,44 milijuna kuna, što u ESB pojašnjavaju povećanjem broja zaposlenih.

Prema podacima iz financijskog izvješća, aktiva Erste banke je na kraju rujna ove godine iznosila 33,99 milijardi kuna i bila je 12 posto veća nego na kraju prošle godine.

PBZ povećava temeljni kapital za 241,47 milijuna kuna

Naime, Hanfa je PBZ-u odobrila prospekt o izdavanju 2.414.769 redovnih dionica privatnom ponudom, pojedinačne nominalne vrijednosti od 100 kuna, odnosno ukupno 241,47 milijuna kuna, uz isključenje prava prvenstva preostalih dioničara pri upisu novih dionica u cijelosti.

Poziv za upis novih dionica PBZ će uputiti svojim dioničarima Intesi Holding International iz Luxembourga, za upis 1.897.525 odnosno 78,58 posto novoizdanih dionica te EBRD-u za upis 517.244 dionica ili 21,42 posto ovog izdanja. Oni će novoizdane dionice plaćati po iznosu od 750 kuna po dionici, a razlika od nominalne vrijednosti do plaćene cijene dionica bit će prenesena u pričuve Banke.

Sjednica Savjeta HNB-a

Tim odlukama nastavlja se usuglašavanje regulative s pravnim stečevinama Europske unije, što znači daljnju liberalizaciju deviznog sustava, no uz istodobno pooštravanje odredbi koje se odnose na otvaranje računa tvrtki iz off shore zona ili nekooperativnih jurisdikcija, priopćeno je iz HNB-a.

Savjet HNB-a suglasio se s prijedlogom nadzornog odbora Partner banke d.d. Zagreb za ponovno imenovanje Marije Šola predsjednicom uprave te banke. Članovi Savjeta HNB-a suglasili su se također s izdavanjem i puštanjem u prodaju nekoliko vrsta prigodnog srebrnog kovanog novca u apoenima od 150 kuna. Jedan je posvećen 150. godišnjici rođenja slavnog izumitelja Nikole Tesle, a izdat će se u količini ne većoj od 5 tisuća komada, drugi Olimpijskim igrama Kina 2008. u količini ne većoj od 20 tisuća komada. Treći, koji je posvećen Svjetskom nogometnom prvenstvu Njemačka 2006., bit će drugo izdanje srebrnjaka, s izmijenjenim obilježjima, čije je prošlogodišnje prvo izdanje u cijelosti uspješno plasirano na tržište u suradnji s inozemnim partnerom, opet u količini do 10 tisuća komada. Sve tri vrste navedenog prigodnog srebrnog novca pustit će se u prodaju 20. studenoga.

RBA: rast aktive za 7,4 posto

U odnosu na isto razdoblje prošle godine, to je rast od 15 posto odnosno 4 milijarde kuna veći nego u prvih devet mjeseci prošle godine, navodi se u priopćenju te Banke. Dobit poslije oporezivanja iznosila je 363 milijuna kuna, što je za 23 posto (68 milijuna kuna) više nego krajem 2005. godine, odnosno za 38 posto (101 milijun kuna) više nego u prvih devet mjeseci 2005. godine.

Ukupni neto prihodi u prvih devet mjeseci ove godine iznose 909 milijuna kuna. Tržišni udjel RBA u ovoj je godini i dalje je stabilan, a s 10,8 posto udjela prema aktivi (posljednji podaci za rujan), RBA zauzima četvrto mjesto po veličini u hrvatskom bankarskom sustavu. Također, krajem rujna tržišni udjel RBA po ukupnim depozitima iznosio je 9,5 posto, a ukupni depoziti bili su za 8,8 posto veći u odnosu na kraj 2005. godine.

HNB intervenirala na deviznom tržištu

To je ukupno jedanaesta i vrijednosno najveća ovogodišnja intervencija središnje banke na deviznom tržištu.

Zagrebačka burza i OMX potpisali ugovor o suradnji

Zagrebačka burza želi unaprijediti svoju sadašnju poziciju na hrvatskom tržištu i u regiji Jugoistočne Europe koristeći bogata iskustva OMX-a, jednog od europskih lidera u burzovnom poslovanju. Cilj suradnje OMX-a i Zagrebačke burze jest pridonijeti razvoju hrvatskog tržišta kapitala te tako povećati njegovu nacionalnu i međunarodnu atraktivnost, navodi se u priopćenju Zagrebačke burze.

OMX je vodeći ekspert u burzovnoj industriji. Kroz Nordijsku burzu u Kopenhagenu, Stockholmu, Helsinkiju, Rigi, Tallinu i Vilniusu, OMX nudi pristup do otprilike 80 posto nordijskih i baltičkih tržišta. Njihova integrirana tehnička rješenja šire se i omogućuju efikasan pristup trgovini vrijednosnim papirima na burzama te klirinškim organizacijama i centralnim depozitima diljem svijeta. OMX je uvršten na Nordijskoj burzi u Stockholmu, Helsinkiju i Kopenhagenu.

4. TVRTKE

Franck ostvario 44,06 milijuna kuna neto dobiti

Ostvarena dobit, kako se navodi u pojašnjenju poslovnih rezultata, u okviru je planirane. Prema podatcima iz financijskog izvješća, ukupni prihodi Francka u prvih devet ovogodišnjih mjeseci veći su 3,4 posto od prihoda iz istog lanjskog razdoblja, dok su istodobno nešto brže, za 6,4 posto, rasli rashodi.

Ukupni su prihodi Francka u devet mjeseci ove godine iznosili 381,4 milijuna kuna. Ukupni rashodi Francka porasli su sa 303,6 milijuna kuna u devet mjeseci lani na 323,1 milijun kuna u devet mjeseci ove godine.

Otvoren Super Konuzum u Dugavama, investicija vrijedna 70 milijuna kuna

Konzum će u ovoj godini ostvariti 10 milijardi kuna prometa, što predstavlja rast od 20 posto u odnosu na prethodnu godinu, istaknuo je novi predsjednik Uprave Konzuma Josip Zaher, koji je na čelu tog trgovačkog lanca od 1. studenoga ove godine.

Čelnici Konzuma najavili su da će do kraja studenoga biti otvoren i prvi Konzumov hipermarket - nova Super Konzum prodavaonica u Rijeci. Novi Super Konzum u zagrebačkom naselju Dugave, četvrta je Super Konzumova prodavaonica u Zagrebu, a 19 u Hrvatskoj. Super Konzum u Novom Zagrebu prostire se na površini od 3.500 četvornih metara i kupcima nudi više od 30 tisuća artikala.

RIZ Odašiljači: gubitak u prvih devet mjeseci 8,34 milijuna kuna

U odnosu na prošlogodišnjih prvih devet mjeseci, RIZ Odašiljači povećali su gubitak, koji je tada iznosio 7,76 milijuna kuna, za 7,43 posto. U komentaru Uprave kaže se da je gubitak nastao u programu odašiljača, a dobit u programu proizvodnje brojila.

Ukupni prihodi RIZ Odašiljača u prvih devet mjeseci pali su za 6,7 posto, na 34,61 milijuna kuna. Istodobno, ukupni rashodi smanjeni su za 4,25 posto, sa 44,86 milijuna na 42,95 milijuna kuna.

Zagrebačka pivovara poslovala sa 116,19 milijuna kuna neto dobiti

Zagrebačka je pivovara u devetomjesečnom razdoblju ostvarila i manji ukupni prihod, 612,5 milijuna kuna, ili 1,3 posto manje nego u isto vrijeme lani, dok su istodobno ukupni rashodi povećani za 6,2 posto, na 465,5 milijuna kuna. Na pad ukupnih prihoda ponajviše je utjecao pad prihoda od prodaje na domaćem tržištu, na kojemu Zagrebačka pivovara ostvaruje glavninu prihoda.

Na ukupnu dobit, napominju iz Zagrebačke pivovare, značajno su utjecali snažna prodaja i markentinška potpora, licencne naknade za nove proizvode i primjena pravilnika o zbrinjavanju ambalažnog otpada.

Predstavnici EBRD-a u Luri

Uz pozitivnu ocjenu dosadašnje suradnje, predstavnici EBRD-a su izrazili i potporu budućim razvojnim planovima Lure s namjerom da u njima i aktivno sudjeluju, navodi se u priopćenju Lure.

HEP izdaje obveznice u iznosu do 500 milijuna kuna

Kako se navodi u Hanfinom rješenju, odluku o izdavanju obveznica Uprava HEP-a donijela je u svibnju ove godine, a Nadzorni ju je odbor odobrio u lipnju ove godine. Zajednički agenti i pokrovitelji ovog izdanja HEP-ovih obveznica te agenti zaduženi za njihovo uvrštenje su Privredna banka Zagreb, Raiffeisenbank Austria i Zagrebačka banka, dok je su-aranžer ovog izdanja Societe Generale - Splitska banka.

Brand Sladorane Župnja na europskom tržištu

Rezultat je to suradnje Sladorane Župnja i prve hrvatske specijalizirane branding agencije Brandoctora, priopćeno je iz te agencije. Tako će se kilogramsko pakiranje Sladonie u količini od 1.500 tona ovaj mjesec početi prodavati u Italiji, a 2.000 tona izvest će se u Austriju, Njemačku i Mađarsku, navodi se u priopćenju Brandoctor-a.

O količini izvoza u navedene zemlje za 2007. godinu pregovarat će se u prosincu, a planira se i izvoz na nova tržišta. U priopćenju se također navodi kako se dosad hrvatski šećer prepakiravao u ambalaže uvoznih zemalja, dok će se sada Sladonia nalaziti na policama uz ostale inozemne brandove.

Saponia: neto dobit 8,84 milijuna kuna

Ukupni su prihodi tvrtke u tom razdoblju iznosili 350,7 milijuna kuna i veći su za 8,2 posto. Poslovni su prihodi povećani za 8,5 posto, na 344,8 milijuna kuna. Ukupni rashodi Saponie u prvih devet ovogodišnjih mjeseci prema istom razdoblju lani povećani su za 8,2 posto, na 341,9 milijuna kuna.

Inker: neto dobit 4,37 milijuna kuna

Podaci iz izvješća o poslovanju objavljeni na Zagrebačkoj burzi, pokazuju da su ukupni Inkerovi prihodi u prva tri tromjesečja iznosili 93,86 milijuna kuna, zabilježivši 3,8 postotni rast u odnosu na ukupne prihode iz prva tri prošlogodišnja tromjesečja.

Istovremeno, ukupni rashodi porasli su za 3 posto, s prošlogodišnjih 86,75 milijuna kuna na 89,35 milijuna kuna iz prvih devet mjeseci ove godine. U trećem tromjesečju ove godine Inkerova neto dobit iznosila je 1,12 milijuna kuna.

Dobit Badela 6,21 milijuna kuna

Ukupni prihodi te tvrtke od 253,6 milijuna kuna u prvih devet mjeseci bili su za 11,1 posto veći od prihoda u prvih devet mjeseci prošle godine, kada su iznosili 228,16 milijuna kuna. Ukupni rashodi tvrtke u prvih devet mjeseci povećani su za 11,4 posto na 247,38 milijuna kuna.

Uprava napominje da se poslovni rashodi kreću razmjerno porastu prihoda zbog rasta troškova proizvodnje, u smjeru podizanja kvalitete portfolia te plasmana roba zbog čega je utjecaj fiksnog troška još uvijek osjetan u dosadašnjem dijelu poslovne godine. Porast rezultata iz osnovne aktivnosti u odnosu na prošlu godinu je neutraliziran zamjetno višim troškovima financiranja nego prošle godine, dodaje se.

Nexe grupa: neto dobit viša od 105 milijuna kuna

Ukupni su prihodi tvrtke iznosili 1,07 milijardi kuna i veći su za 16,7 posto. Poslovni prihodi pritom bilježe rast od 14 posto, na 983,17 milijuna kuna. Ukupni rashodi povećani su za 16,9 posto, na 926,56 milijuna kuna.

LG Electronics otvorio predstavništvo u Hrvatskoj

Predstavništvo je otvorila mađarska kompanija LG Electronics Magyar Kft. Izvrsni prodajni rezultati, odnosno izgledne tržišne pozicije LG-jevih proizvoda potaknule su otvaranje predstavništva u Hrvatskoj, kazao je direktor predstavništva LG Electronics u Hrvatskoj Mario Medved.

Kompanija LG Electronics je globalni predvodnik i tehnološki inovator potrošačke elektronike, kućanskih aparata i mobilne komunikacije. Zapošljava više od 72 tisuće ljudi koji rade u preko 120 podružnica diljem svijeta. Prema konsolidiranom financijskom izvješću LG je lani imao 43,4 milijardi dolara ukupnih prihoda.

Grupa Ingra: dobit 49,72 milijuna kuna

Najveći dio ukupnih prihoda, 267 milijuna kuna, ostvarila je Ingra d.d., što u odnosu na isto razdoblje 2005. godine predstavlja rast od 60 posto. Ukupni rashodi rasli su po stopi od 36,6 posto i iznosili su 219,32 milijuna kuna. Dobit Ingre d.d. iznosila je 47,72 milijuna kuna.

Najviše su rasli prihodi u inozemstvu, dok se završetak investicijskog ciklusa na domaćem tržištu planira u prvom kvartalu 2007. godine, kaže se u komentaru Uprave uz financijsko izvješće.

Ostvareni rezultati poslovanja, dodaje se, većinom su odraz selektivnog odabira inozemnih projekata graditeljstva, montaže i energetike, na tradicionalnim Ingrinim tržištima srednjeg istoka i Alžira.

Na rezultate je, smatra Ingrina Uprava, utjecala i interna reorganizacija te restrukturiranje profitnih centara kompanije kao i novi partnerski odnosi s kooperantima. Kao značajni novi poslovni poduhvat, navodi se sklapanje ugovora s HEP-om, gdje Ingra kao dio domaćeg konzorcija sudjeluje u izgradnji Hidroelektrane Lešće, ukupne vrijednosti 443,9 milijuna kuna. U narednom razdoblju u Ingri očekuju ulazak u nove projekte, prvenstveno na području Dubrovačko-neretvanske županije te jačanje uloge na tržištu kapitala, s ciljem uključivanja investitora u nove projekte grupe.

Koka ostvarila 30,8 milijuna kuna neto dobiti

Ukupni su prihodi Koke iznosili 797,8 milijuna kuna i smanjeni su za 6,8 posto. Istodobno su ukupni rashodi Koke u prvih devet mjeseci ove godine iznosili 761 milijun kuna i manji su za 8,1 posto prema istom razdoblju prošle godine.

Dalekovod poslovao s 51,7 milijuna kuna neto dobiti

Zarada po dionici iznosi 22,54 kuna i bilježi kontinuirani rast, u skladu sa ostvarenim rastom neto dobiti društva, navodi se u pojašnjenju poslovnih rezultata tvrtke koje prenosi Zagrebačka burza. Također se ističe kako je rezultat poslovanja za promatrani period u skladu sa očekivanim trendom poslovanja.

Ukupni prihodi Dalekovoda u prvih devet mjeseci ove godine iznosili su 1,05 milijardi kuna, što je porast od 10,8 posto prema istom lanjskom razdoblju.Ukupni rashodi povećani su za 11,1 posto, na 994,6 milijuna kuna.

U tvrtki napominju kako je likvidnost u promatranom razdoblju zadovoljavajuća te kako nije bilo identificiranih sumnjivih i spornih potraživanja koja bi utjecala na kontinuitet poslovanja.

Neto dobit Pliva Grupe u prvih devet mjeseci 78 milijuna dolara

Iz tih podataka, napominju iz Plive, isključeni su troškovi preuzimanja i restrukturiranja. Dobit Grupe prije kamata, oporezivanja i amortizacije u prvih devet mjeseci ove godine iznosila je 150 milijuna dolara, a operativna dobit, isključujući troškove preuzimanja i restrukturiranja, pala je za 67 posto, na 79 milijuna dolara.

Prihodi Grupe u prvih devet mjeseci ove godine iznosili su 797 milijuna dolara, pri čemu prihodi od prodaje 763 milijuna dolara. Ukupni prihodi grupe pali su za 12 posto, zbog, kako se navodi, gubitka prihoda od rojaliteta s tržišta SAD-a i značajnog pada prodaje sirovine azitromicina. Ukupna prodaja povećana je za 4 posto, na 763 milijuna dolara, u cijelosti zahvaljujući rastu prodaje generičkog poslovanja od 16 posto, na 667 milijuna dolara, što čini 87 posto prodaje Grupe.

Isključujući troškove preuzimanja i restrukturiranja, zabilježen je rast operativne dobiti generičkog poslovanja od 6 posto, na 63 milijuna dolara. U trećem tromjesečju ove godine, neto dobit Plive iznosila je 12 milijuna dolara.

Prihodi Grupe u trećem ovogodišnjem kvartalu dosegnuli su 256 milijuna dolara, a prihodi od prodaje 246 milijuna dolara. Pritom je zabilježen rast prihoda od prodaje generičkih lijekova za 21 posto (bez utjecaja promjena tečaja), na 224 milijuna dolara.

Ostvaren je snažan rast na ključnim tržištima- u SAD-u 49 posto, Poljskoj 32 posto, Njemačkoj 21 posto, Velikoj Britaniji 24 posto i Španjolskoj 21 posto. Isključujući troškove preuzimanja i restrukturiranja u iznosu od 7 milijuna dolara, dobit prije kamata, oporezivanja i amortizacije iznosi 38 milijuna dolara, a operativna dobit 16 milijuna dolara.

Operativna dobit generičkog poslovanja niža je za 19 posto u odnosu na lanjsko treće tromjesečje i iznosi 18 milijuna dolara, kaže se u Plivinoj objavi. Pliva je u današnjem dnevnom tisku objavila i poziv na Glavnu skupštinu, koja je predviđena za 19. prosinca.

Grupa Končar u devet mjeseci ostvarila 12,5 milijuna kuna neto dobiti

Od ukupno 22 društva koja djeluju unutar Grupe, njih 19 je iskazalo je pozitivan financijski rezultat. U istom razdoblju ove godine Društva Koncerna Končar ostvarila su konsolidirane prihode od prodaje proizvoda i usluga u iznosu od 1,84 milijarde kuna. Na domaćem tržištu ostvaren je prihod od prodaje u iznosu od 1,15 milijardi kuna (62 posto), a u izvozu 690,3 milijuna kuna (38 posto ukupne prodaje).

Najveći udio od 80 posto u ukupnoj prodaji Koncerna ostvarila su Društva poslovnog područja Energetike i transporta i to u iznosu od 1,48 milijardi kuna. Slijede Društva poslovnog područja Trgovine s prodajom od 187 milijuna kuna ili 10 posto ukupne prodaje, zatim društva poslovnog područja Industrije (126,4 milijuna kuna) , a tri društva unutar Posebnih djelatnosti ostvarila su 52,6 milijuna kuna ili 3 posto ukupne prodaje.

Najznačajnija inozemna tržišta Koncerna su Srbija i Crna Gora (94,3 milijuna kuna), Njemačka (59,1 milijuna kuna) i Bosna i Hercegovina (51,5 milijuna kuna). Društvo s najvećim ostvarenim izvozom u devet mjeseci ove godine je Končar - Distributivni i specijalni transformatori. To društvo ostvarilo je izvoz u iznosu od 198,7 milijuna kuna, što je 67 posto ukupne prodaje tog društva.

Direktorica ZV-a Katja Luka Kovačić

Dosadašnji direktor ZV-a Davorin Spevec, kako su pojasnili, imenovan je za pomoćnika-savjetnika predsjednika Uprave GKG Holdinga. Na mjesto direktorice ZV-a Kovačić je promaknuta s mjesta direktorice sajma Ambienta.

Carlsberg Croatia povećala prihode za šest posto

Ukupan volumen prodaje kompanije Carlsberg Croatia iznosi 436.000 hektolitara piva, što je povećanje od 13 posto. Volumen prodaje kompanije u Hrvatskoj bilježi rast od 7 posto, dok je volumen prodaje u izvozu povećan 47 posto, navodi se u priopćenju.

Tržišni udjel tvrtke u Hrvatskoj iznosio je na kraju rujna 12,7 posto, dok je u istom razdoblju prošle godine iznosio 12,5 posto. Direktor tvrtke Jorn Pedersen izrazio je zadovoljstvo ostvarenim rezultatima ističući kako je ostvaren značajan rast u svim segmentima tržišta a, uz to, bilježi se i povećanje izvoza.

Grupacija Carlsberg u prvih je devet mjeseci ove godine ostvarila neto prihod od 4,1 milijardu eura, što je rast od osam posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a operativna dobit povećana je 22 posto, na 474 milijuna eura.

Somboled izlazi iz vlasničke strukture Mlijekoprodukta

Sporazum o povlačenju, kako su pojasnili, postignut je dogovorom svih strana.

Konzum poslovao s neto dobiti od 125,85 milijuna kuna

Ukupni su prihodi Konzuma u tom razdoblju iznosili 7,03 milijardi kuna i veći su za 12,5 posto. Prihodi od prodaje u zemlji povećani su sa 5,9 milijardi kuna na 6,59 milijardi kuna, a rast bilježe i prihodi od prodaje u inozemstvu, sa 22,5 milijuna kuna na 30,1 milijun kuna.

Ukupni rashodi Konzuma u prvih devet mjeseci iznose 6,89 milijardi kuna i veći su za 11,7 posto nego u istom lanjskom razdoblju. Materijalni troškovi i troškovi prodane robe povećani su sa 5,3 milijarde kuna, na 6 milijardi kuna, a rast bilježe troškovi osoblja i troškovi amortizacije.

Ledo ostvario 83,5 milijuna kuna neto dobiti

Zarada po dionici u tom je razdoblju iznosila 379,23 kune, navodi se u financijskom izvješću tvrtke koje prenosi Zagrebačka burza.

Ukupni su prihodi Leda u prvih devet ovogodišnjih mjeseci iznosili 740,16 milijuna kuna i veći su za 16,7 posto prema istom lanjskom razdoblju. Poslovni su prihodi povećani sa 618,12 milijuna kuna na 731,3 milijuna kuna, pri ćemu rast bilježe i prihodi od prodaje u zemlji i od prodaje u inozemstvu. U pojašnjenju poslovnih rezultata navodi se kako su prihodi od prodaje na domaćem i inozemnom tržištu porasli zbog utjecaja povoljnih vremenskih uvjeta na prodaju.

Ledo je u devet ovogodišnjih mjeseci zabilježio i rast ukupnih rashoda, za 15,8 posto, na više od 652 milijuna kuna. Operativni i ostali troškovi u okviru su planiranih i u skladu sa sezonskim karakterom poslovanja, navodi se u pojašnjenju poslovnih rezultata.

Rast dobiti Zvijezde za 18,61 posto

Ukupni Zvijezdini prihodi u prva tri kvartala ove godine iznosili su 542,72 milijuna kuna i bili su za 6,8 posto manji od prihoda iz istog prošlogodišnjeg razdoblja. Većinu prihoda, 453,33 milijuna kuna, Zvijezda je ostvarila na domaćem tržištu. Prihodi u izvozu iznosili su 85,92 milijuna kuna.

Ukupni rashodi smanjeni su za 18,6 posto, na 529,20 milijun kuna. Zvijezda ima 680 zaposlenih. Većinski vlasnik je koncern Agrokor. Tvrtka je osnovana prije 90 godina.

Prilikom obilježavanja Zvijezdine devedesete godišnjice, čelnici Agrokora najavili su da tvrtku uz vodeću poziciju na hrvatskom tržištu zanima iskorak u regiju, gdje također, zajedno s tvrtkom Dijamant iz Zrenjanina, koja je u sastavu Agrokora od sredine 2005. godine, želi biti jedan od tržišnih lidera.

Jamnica ostvarila 54,3 milijuna kuna neto dobiti

Ukupni su prihodi tvrtke, prema podacima iz financijskog izvješća koje prenosi Zagrebačka burza, ostvareni u iznosu od 655,86 milijuna kuna i veći su za 2,8 posto. Ukupni rashodi Jamnice u prvih su devet mjeseci iznosili 593,58 milijuna kuna i veći su za 2,3 posto od onih u istom lanjskom razdoblju.

Ina prekinula isporuku goriva Air Adriaticu

Air Adriatic duguje tu svotu Ini za gorivo isporučeno u razdoblju od 20. kolovoza do 27. rujna, kaže Vinek. Dodaje da, prema ugovoru s Inom, Air Adriatic ima 25 dana za plaćanje goriva. Kako u tom razdoblju uplata nije izvršena, Ina je omogućila Air Adriaticu kupnju gotovinom i karticama, a isporuka preko ugovorenog računa je prekinuta. Ina je također aktivirala mjenicu za naplatu, ali, tvrde u Ini, račun Air Adriatica bio je prazan.

Od 25. listopada, kažu u Ini, unatoč pokušajima da s njima stupe u kontakt, nitko iz Air Adriatica nije se javio Ini te je stoga danas Ina prekinula opskrbu Air Adriatica gorivom.

Neto dobit T-HT Grupe u prvih devet mjeseci 1,8 milijardi kuna

Operativna dobit Grupe zadržala je prošlogodišnju razinu od 2,1 milijardu kuna. Prema nerevidiranim financijskim izvješćima, prihodi T-HT Grupe iznose 6,6 milijardi kuna, što je za gotovo 2 posto više od prihoda u lanjskih prvih devet mjeseci. Rast prihoda najvećim je dijelom rezultat povećanja prihoda mobilnog operatora T-Mobilea, koji je rastao 10 posto, kaže se u T-HT-ovoj objavi. Napominje se da su, nakon svibanjske akvizicije, unutar financijskih izvješća Grupe T-HT konsolidirani i financijski rezultati Iskon Interneta.

U izvješću o poslovnim rezultatima u prvih devet mjeseci, navodi se da je ukupan broj T-Com-ovih ADSL linija krajem rujna iznosio više od 175 tisuća, što predstavlja povećanje više od 70 posto u odnosu na kraj 2005. godine.

Uslugu digitalne televizija (MAXTv), lansiranu sredinom rujna, koristi oko 3 tisuće korisnika. T-Mobile, navodi se, ima više od dva milijuna korisnika i drži vodeći tržišni udio u Hrvatskoj od preko 50 posto, dok dvije trećine poslovnih korisnika mobilne telefonije koristi usluge T-Mobilea.

Knauf investirao četiri milijuna eura

Podsjetio je kako su na hrvatskom tržištu prisutni 15 godina te kako su 1997. od HFP-a kupili najprije manjinski, a kasnije i ostatak dionica tvrtke Kningips u Kosovu kod Knina. Uz investiciju u tvornicu u vrijednosti od 30 milijuna eura, ove su godine u povećanje proizvodnih kapaciteta uložili četiri milijuna eura te povećali kapacitet proizvodnje za 100 posto, pojasnio je.

Dodao je kako je prodaja na domaćem tržištu povećana 20 posto, dok je udio u izvozu gipskartonskih ploča povećana 60 posto. Osim na hrvatsko tržište, proizvodi tvornice Knauf u Kninu izvoze se na tržišta zemalja EU i jugoistočne Europe.

Tvornica u Kninu trenutačno radi u četiri smjene, čak i nedjeljom, svaki tjedan isporuči željeznicom 28 vagona robe u Rumunjsku i Bugarsku, a iz Luke Šibenik mjesečno se isporuče dvo do tri broda od po 2.000 do 3.000 tona za područje uz Sredozemno more, kazao je Roeck. Naveo je i podatak kako je broj zaposlenih u tvornici sa njih 40 koliko ih je radilo 2004. povećan na 112 djelatnika u ovoj godini, a do kraja godine planira se zaposliti njih još deset. Uz to, Knauf godišnje ulaže u školovanje više od 500 montera suhe gradnje.

Direktor tvrtke Knauf za Hrvatsku Stjepan Rak istaknuo je kako je tvrtka okrenuta suradnji s lokalnom zajednicom pa je tako u području općine Biskupije koja zbog ratnih stradanja nije imala riješeno pitanje vodovodne mreže izgradila vodovod za potrebe tvornice i time rješila i pitanje vodoopskrbe lokalnog stanovništva. Također, tvrtka pomaže u uređenju lokalnih infrastrukturnih projekata, sudjeluje u raznim donacijama itd. Rak je posebno istaknuo kako unatoč stalnom zapošljavanju tvrtki nedostaje visokokvalificiranog radnog kadra. Grupacija Knauf obiteljsko je poduzeće koje diljem svijeta ima 200-tinjak pogona te zapošljava više od 2.000 djelatnika.

Cisco investira u Metronet 25 milijuna kuna

Ta investicija je prva u nizu Cisco-ovih ulaganja u Matronetove usluge i mrežu, kaže se u priopćenju. U Metronetu očekuju da će, zahvaljujući Ciscovoj opremi, podići razinu usluga za svoje korisnike.

Metronet je prisutan na tržištu od svibnja 2005. godine, kao pružatelj integriranih komunikacijskih rješenja u Hrvatskoj. Orijentiran je na poslovne korisnike, kojih, po podacima tvrtke, ima više od dvjesto, među kojima su ugledne tvrtke i institucije kao Croatia osiguranje, Agrokor, DHL, Dalekovod, M SAN, te MUP, Privredna banka Zagreb i FIMA Holding.

Cisco Systems Inc. utemeljen je 1984. godine, sjedište mu je u San Joseu (SAD). Zapošljava gotovo 40 tisuća ljudi diljem svijeta i svjetski je predvodnik u internetskom umrežavanju.

Jakino promovirao biorazgradivu pametnu karticu

Kartica je rezultat zajedničkog razvoja tvrtki Jakino HR i Cortec USA. Riječ je o inovativnom, izvoznom proizvodu, napominje se u priopćenju, koji je u 70 postotnom udjelu izrađen od materijala prirodnog porijekla, koji mogu biti proizvedeni u Hrvatskoj.

Eco Card kartica posebno je pogodna za jednokratne upotrebe u javnom i avionskom prijevozu ili kao pametna (smart) kartica za razne priredbe. Ekološka komponenta ove kartice je naglašena prirodnim obnovljivim porijeklom sirovine te biološkom razgradivošću od 10 tjedana, pa iskorištene kartice više ne predstavljaju ekološki problem, kaže se u priopćenju.

Sabol: Iskon postaje broadband telekom

Broadband je širokopojasni pristup internetu koji omogućuje velike brzine u kolanju podataka, pa je pogodan za razmjenu multimedijskih sadržaja, a može se koristiti i za telefoniju. Prerastanje Iskona u broadband telekom logičan je i prirodan slijed kontinuiranog razvoja kompanije, prilagođavanja novim potrebama korisnika i kretanjima na tržištu, rekao je Sabol.

Dodao je da iskustvo na području interneta Iskonu otvara vrata prema broadbandu te da je zbog toga Iskonov cilj pozicionirati se kao prvi broadband telekom u Hrvatskoj. Sabol je ujedno najavio promjenu vizualnog identiteta tvrtke te predstavio broadband uslugu 'Iskon Duo', trenutno dostupnu u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku.

Usluga objedinjuje brzi pristup internetu i naprednu telefoniju. U usporedbi s cijenama usluga drugih operatora, korisnik Iskon Duo usluge na internetu i telefonu može uštedjeti oko 30 posto, a za te dvije usluge dobit će samo jedan račun, kažu u Iskonu. Od kraja svibnja, Iskon je dio T-HT-a, koji je postao 100 postotni vlasnik akvizicijom vrijednom 13,7 milijuna eura. U prošloj godini Iskon je ostvario ukupne prihode u iznosu od 81 milijun kuna.

Splitski hotel Lav otvara se 11. prosinca,

Obnova i rekonstrukcija hotela Lav, najveća hotelska investicija u Dalmaciji, još traje, a trebala bi biti dovršena do početka prosinca za kada je najavljen i dolazak prvih gostiju u jedan od najboljih hotela iz lanca svjetski poznatog Le Meridiena koji je odnedavno uključen u Starwood - najveći svjetski hotelski sustav kojemu pripadaju i brandovi Sheraton, Westin, Four Points, St. Regis, W hotels i Luxury Collection, istaknula je Vujević.

U obnovu zgrada i uređenje okoliša uloženo je oko 600 milijuna kuna. Gosti će na raspolaganju u četiri smještajna kompleksa sa 382 sobe imati i najveći i najsuvremeniji kongresni centar za dvije i pol tisuće ljudi, dvoetažno parkiralište, na čijem su krovu teniski tereni, druge sportsko-rekreacijske sadržaje, wellness centar i veliki bazenski kompleks, te pola kilometra dugu plažu s marinom za stotinjak brodova. Uz barove, restorane, kockarnice i trgovački centar, gostima nudi i knjižnicu, kapelicu te amfiteatar. U hotelu će biti zaposleno oko 500 ljudi, a bit će otvoren cijelu godinu.

5. MEĐUNARODNA SURADNJA

Susret Vukelića i predstavnika izraelske Vlade

S obzirom na iskazani interes izraelske strane takav sporazum mogao bi biti potpisan za par mjeseci. Kazao je to Vukelić na susretu s novinarima nakon sastanka s izraelskim ministrom komunikacija Arielom Atiasom i posjeta IT sajmu, na kojem se predstavljaju najznačajnije izraelske tvrtke tog sektora, a uoči sastanka s potpredsjednikom izraelske Vlade i ministrom industrije, trgovine i rada Elijem Yishaijom.

Konačan cilj sporazuma, kakav Izrael već ima s velikim brojem zemalja, bilo bi osnivanje bilateralnog fonda, kroz koji bi vlade dviju zemalja financijski pratile projekte hrvatskih i izraelskih tvrtki usmjerenih na transfer znanja pri zajedničkom stvaranju novih, inovativnih proizvoda i usluga.

Ministar Atias potvrdio je velik interes izraelskih gospodarstvenika za hrvatsko tržište, posebice na području telekomunikacija i informatičke tehnologije, u kojoj Izrael trenutno čini jednu od vodećih svjetskih sila.

Vukelić je pritom kazao kako je jedna od najvećih i najjačih izraelskih kompanija s tog područja, RAD Data Communications, već iskazala konkretan interes za poslovanje s Hrvatskom. Ujedno je najavio kako će izraelskoj strani, tijekom svog dvodnevnog posjeta toj zemlji, predložiti i da se početkom iduće godine u Hrvatskoj organiziraju izravni poslovni susreti i pregovori tvrtki s obje strane kako bi se ubrzala uspostava njihovih konkretnih poslovnih odnosa, i to na svim područjima za koji postoji interes.

Tome bi trebala pomoći i inicijativa izraelske strane da se osnuje gospodarsko udruženje izraelskih tvrtki zainteresiranih za poslovanje u Hrvatskoj, za što će, prema Vukelićevim riječima, interesa sigurno biti i među hrvatskim tvrtkama. Kao primjer je pritom naveo interes hrvatskih proizvođača vode za izvoz na izraelsko tržište ili pak interes Agrokora za uvoz poljoprivrednih kultura, posebice voća, koje se ne uzgaja u Hrvatskoj.

Robna razmjena između dvije zemlje svake godine bilježi dvoznamenkasti rast, no ona je još uvijek na nedostatnoj razini od 20-tak milijuna dolara, pri čemu je pokrivenost uvoza iz Izraela hrvatskim izvozom u tu zemlju svega 20-tak posto, osim u slučajevima isporuke brodova. Tako je primjerice u prvoj polovici ove godine hrvatski izvoz u Izrael bio na razini svega 2,6 milijuna dolara, a uvoz iz te zemlje 12,7 milijuna dolara. Pritom proizvodi drvoprerađivačke industrije, odnosno papir i karton te jednostavno obrađeno drvo čine više od 65 posto ukupnog hrvatskog izvoza u tom razdoblju.

Tome treba dodati dobre poslovne odnose hrvatskih brodograditelja s izraelskim naručiteljima, koji su razvidni i iz činjenice da samo brodogradilište Uljanik trenutno ima narudžbe za izraelsko tržište u vrijednosti od oko 300 milijuna dolara.

Feldman: Vlada treba raditi na fiskalnoj konsolidaciji i reformama

Ako vlasti budu predugo čekale s restrukturiranjem brodogradilišta, sa smanjenjem subvencija brodogradnji i ostalim sektorima, te ako se bude predugo čekalo sa smanjenjem državnih izdataka i deficita, to će biti kao da se pomalo uzima iz budućnosti, kazao je Feldman.

Naglasio je da su u razgovorima koje su vodili članovi Misije primjetili da hrvatske vlasti u potpunosti razumiju izazove pred njima. Vrijeme će pokazati u kojoj mjeri će se to uspješno napraviti, rekao je Feldman.

Ocijenio je da je stand by aranžman, koji istječe sredinom studenoga, bio uspješan, a jedina preostala obveza iz njega je javna ponuda dionica Ine koja se očekuje vrlo skoro. Šef Misije MMF-a na konferenciji za novinare održanoj na kraju boravka članova Misije u Zagrebu (od 26. listopada do danas) u konzultacijama temeljem članka IV predstavio je i preliminarne zaključke Misije.

U tim zaključcima Misija izražava zabrinutost prijedlogom novog zakona o privatizaciji u dijelu koji se tiče radničkog dioničarstva, ESOP-a. Ide li se na takvu darežljivost moguće je da će to smanjiti interes strateških investitora. Takvu bi darežljivost ipak trebalo smanjiti kako bi strateški ulagači pokazali veći interes, rekao je Feldman ističući da je na Vladi da odluči kako napraviti pravu ravnotežu između te dvije strane. Treba naći pravu ravnotežu, a onda od slučaja do slučaja odlučivati, kaže Feldman i na novinarska pitanja odgovara da nema precizne brojke koliki bi mogao biti najveći udio radnika.

Na novinarsku primjedbu kako se spominje samo privatizacija Ine, a ne i prije često isticana privatizacija brodogradilišta, Croatia osiguranja, Hrvatske poštanske banke, Feldman je kazao kako općenito ohrabruju što bržu privatizaciju. Ne bih posebno komentirao CO i HPB, osim da njihovu privatizaciju treba razmotriti, odgovorio je.

Na upit da li su članovi Misije upoznati s konkretnim prijedlozima o novoj mirovinskoj reformi ili zahvatima u postojećoj, a vezano za nove umirovljenike, Feldman je odgovorio da se nisu susreli s konkretnim prijedlozima, te da su Vladu savjetovali "da ne skrene od ključnih parametara" sadašnje mirovinske reforme. Upravo pritiske vezane uz rast mirovina, kao i pritiske za rast plaća u javnom sektoru šef Misije MMF-a ocijenio je ključnim rizicima i za iduću, izbornu godinu.

Ako se u 2007. uspije ostvariti proračunski deficit od 2,8 posto BDP-a to se može smatrati uspjehom s obzirom na pritiske koji su uvijek izraženi u izbornoj godini, kazao je Feldman. Ističe pritom da je preporuka MMF-a da hrvatske vlasti ostanu u ciljevima iz Smjernica fiskalne i gospodarske politike o smanjenju udjela izdataka u BDP-u. Potkrijepio je to i podatkom da je udio državne potrošnje u BDP-u u Hrvatskoj 9 do 10 postotnih bodova viši nego li u usporedivim zemljama srednje i istočne Europe. To pokazuje da postoji značajan prostor za uštedu, zaključio je.

6. SINDIKATI

Sindikat telekomunikacija upozorava na teško stanje radnika T-HT-a

Hrvatski sindikat telekomunikacija u današnjem je otvorenom pismu upozorio na teško stanje radnika i ugrožena radnička prava u T-HT-u.

Uprava i Nadzorni odbor T-HT-a nemaju hrabrosti kvalitetnom raspravom suprotstaviti se Upravi Deutsche Telekom (DT) Grupe, kako bi zaustavili planirani proces otpuštanja radnika, tvrdi se u pismu upućenom Vladi i čelnicima T-HT-a.

Sindikat kaže da su nakon više od tri godine sustavnog otpuštanja zaposlenih, preostali radnici preopterećeni, posao ne mogu odraditi u redovnom radnom vremenu, a iz straha za posao primorani su i svoje slobodno vrijeme pokloniti kompaniji. To se odražava na njihovo zdravlje i obiteljski život. U pismu se upozorava da kvaliteta održavanja sustava T-HT-a drastično pada, jer vanjski izvođači nisu stručni u njegovu održavanju.

Sindikalci također tvrde da Uprava već godinu dana vrši pritisak na njih, kako bi smanjila prava radnika na svim razinama. Radnici T-HT-a trebaju uživati plodove svoga rada, a Upravi T-HT-a ne treba biti jedini cilj zadovoljiti dioničare, jer tada korporativna socijalna odgovornost ostaje mrtvo slovo na papiru.

U pismu se ističe da je još 2003. administracija iz DT-a, bez utemeljenih razloga, zaključila da u T-HT-u treba na kraju 2007. godine ostati samo 4.737 radnika, a tada je u T-HT-u bilo blizu 10.000 radnika. Na isti način se odlučilo i za ostala povezana društva Grupe DT-a. Administracija se uporno drži zacrtanih ciljeva u smanjenju broja radnika pa i do kraja godine bi u T-HT-u trebalo ostati oko 5.000 radnika, a krajem 2007. bio bi ispunjen plan DT-a.

Sindikati nezadovoljni uvjetima natječaja za prodaju sisačke Valjaonice

Sindikati kažu da u natječaju, protivno prvobitnom dogovoru između sindikata i Vlade, nije naveden broj od 1209 zaposlenih koje novi vlasnik mora zadržati najmanje dvije godine, te se novi vlasnik ne obavezuje na ulaganje u modernizaciju proizvodnih postrojenja u iznosu od 100 milijuna kuna u roku od dvije godine, kao što je bilo traženo u prvom javnom natječaju.

Glavni povjerenik podružnice Sindikata metalaca Hrvatske Mato Somić izjavio je da su "on i njegovi sindikalni kolege, kao i većina radnika Valjaonice cijevi, neugodno iznenađeni danas objavljenim drugim natječajem za prodaju njihove tvrtke, koja je u stopostotnom vlasništvu Hrvatskog fonda za privatizaciju, po početnoj cijeni od 25 posto od nominalne vrijednosti ili za iznos od 101.265.025 kuna".

Somić je kazao da su posebno iznenađeni što je drugi natječaj objavljen bez konzultacija sa sindikatima, i bez znanja sindikata. "U novom natječaju nije spomenut ni status Remont Capraga s 220 radnika, koji je Valjaonica cijevi kupila, a koji je zbog kašnjenja privatizacije Valjaonice, u velikim poslovnim teškoćama", kazao je Somić. "Ako se novim natječajem ide na smanjenje broja zaposlenih, jer se ne navodi obaveza novog vlasnika da zadrži 1209 radnika, mi u sindikatu smatramo da to vodi zatvaranju Valjaonice", ocijenio je Somić.

Najavio je da će "njegova sindikalna podružnica, nakon konzultacija sa središnjicom u Zagrebu i Regionalnim uredom Saveza samostalnih sindikata u Sisku, poduzeti sindikalne akcije kako bi upozorili na nepovoljnost drugog natječaja za prodaju Valjaonice u odnosu na prvi natječaj i prvobitni dogovor sa sindikatima".

Nezadovoljstvo sadržajem drugog natječaja za prodaju Valjaonice cijevi iskazao je i glavni povjerenik Podružnice Hrvatskog sindikata metalaca Siniša Jurilj, ocijenivši da se "sindikati i radnici osjećaju prevarenima i izigranima". Najavio je da će taj sindikat zatražiti dodatno objašnjenje od Vlade, koja je donijela odluku o raspisivanju novog natječaja, te tražiti da se očituje o razlozima promjene uvjeta natječaja, kojima je značajno pogoršan status radnika.

HUS i SMH o natječaju za prodaju Valjaonice

"Oba sindikata ostaju kod zahtjeva da novi vlasnik zadrži postojeći kolektivni ugovor, da novi vlasnik ima obavezu ulaganja u modernizaciju proizvodnje u roku od dvije godine, da se status Remont Capraga riješi u paketu s Valjaonicom cijevi Sisak, te da kupac izda kvalitetna jamstva za ulaganja u modernizacije i iznos kupnje", navodi se u zajedničkom priopćenju, koje su potpisali predsjednik HUS-a Ozren Matiješević i predsjednik SMH Ivo Marjanović.

"S obzirom na zahtjeve Europske komisije, a u vezi sa samim natječajem za prodaju Valjaonice cijevi Sisak, uvjeti o broju zaposlenih i ulaganjima u modernizaciju nisu mogli stajati u natječaju, ali stoje u drugim provedbenim dokumentima koje su, također, obaveza koja se mora poštovati i koju će sindikati kontrolirati, bez kojih se neće dobiti sindikalni pristanak za prodaju Valjaonice cijevi Sisak", istaknula su dva sindikata.

7. SAJMOVI, KONFERENCIJE, OKRUGLI STOLOVI, FORUMI

Hrvatski parketari u Dubaiu

Tijekom posjeta predstavnici Grupacije, predvođeni državnim tajnikom Ministarstva poljoprivrede Hermanom Sušnikom, sudjelovati će na nizu sastanaka s lokalnim institucijama Ujedinjenih Arapskih Emirata. Tema razgovora bit će uspostava trgovačkog predstavništva za hrvatske parketare, odnosno hrvatsku drvnu industriju na spomenutom tržištu.

Unatoč velikom zanimanju koje su tamošnje tvrtke pokazale za hrvatskim parketom i drugim drvnim proizvodima, još uvijek postoje i određena ograničenja poput dislociranosti hrvatskog diplomatskog predstavništva koje se sada nalazi u Egiptu, što otežava poslovnu komunikaciju, vizni režim i suradnju s potencijalnim partnerima u Emiratima, navodi se u priopćenju. Izaslanstvo će također posjetiti i sajam interijera i unutarnjeg uređenja INDEX Dubai. Prema podacima HGK, u Hrvatskoj se proizvodi više od 5 milijuna četvornih metara drvenih podova.

ICT forum 'ICT i konkurentno gospodarstvo' 13. studenog u Zagrebu

Forum je namijenjen tvrtkama korisnicima informacijsko-komunikacijske tehnologije kako i onima koje širom primjenom ICT-a žele unaprijediti svoje poslovne procese. Cilj je, najavljuju organizatori, potaknuti hrvatske tvrtke na veću primjenu ICT proizvoda i usluga u ukupnom poslovanju. Bit će predstavljene neke od uspješnijih tvrtki koje su primjenom ICT-a znatno unaprijedile poslovanje i povećale konkurentnost na domaćem i inozemnim tržištima te državni programi za razvoj poslovanja utemeljenog na ICT-u.

Opatija: "Dani hrvatskog osiguranja 2006."

Na dvodnevnim "Danima hrvatskog osiguranja", koji su danas započeli u Opatiji, sudjeluje oko 200 predstavnika domaćih i inozemnih osiguravateljskih kuća, državnih institucija i stručnjaka s područja osiguranja.

Teme ovogodišnje Konferencije su novosti i aktualna pitanja na hrvatskom osiguravateljnom tržištu - novi zakonodavni okvir, usklađenost domaćeg zakonodavstva s regulativom EU, trendovi na domaćem tržištu, uloga nove regulatorne agencije HANFA-e. Raspravljat će se i o prijevarama u osiguranju koje se procjenjuju na oko 370 milijuna kuna, što je više od ukupne dobiti hrvatske osiguravateljne industrije.

Promjene zakona su skupe i ne doprinose stabilnosti i napretku, pa iako će sljedeća godina biti posvećena prilagodbama Europskoj uniji, apeliram za što manje promjena zakona, kazao je otvarajući "Dane hrvatskog osiguranja" predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević. Naglasio je da je dobro što je oko 60 posto kapitala osiguravajućih društava u hrvatskom vlasništvu, za razliku od banaka, jer da vlasništvo utječe na to hoće li se odluke donositi u zemlji ili u inozemstvu.

Ocijenio je da je lošim što u osiguranju dominiraju leasing društva te da je veliki udjel leasinga "odraz koncepta po kojemu se živi od raspodjele, a ne od stjecanja, što pak pripada u ekonomiju socijalizma", dodavši da to osiguravatelje ipak ne bi trebalo zabrinjavati.

Pomoćnik ministra financija Vedran Duvnjak kazao je da, iako je bilo zahtjeva za izmjenama Zakona o osiguranju, taj zakon omogućuje značajan iskorak u sustavu osiguranja, stvara preduvjete za ulazak na tržište EU, za financijsku stabilnost osiguravatelja i zaštitu osiguranika. Naglasio je da Zakon o osiguranju i niz drugih zakona stvaraju pravni okvir financijskog sustava Hrvatske te da je Europska komisija u tom dijelu pozitivno ocijenila njen napredak i nije utvrdila ograničenja koja bi se morala ispravljati. Istaknuo je da se sada, nakon donošenja Zakona o osiguranju, osiguravatelji, s izvješćima o usklađivanju svoga poslovanja, nalaze pred Hrvatskom agencijom za nadzor financijskih usluga te da vjeruje da će i taj dio razvoja biti uspješno savladan.

Duvnjak je rekao da financijske pokazatelje poslovanja osiguravatelja nije iznio stoga jer, među ostalim, "iza premija osiguranja stoje obveze osiguravatelja prema osiguranicima" te da "trka za premijama i novim osiguranicima ne znači korak naprijed". Društva za osiguranje dionička su društva s ciljem dobiti, ali ne na štetu osiguranja i osiguranika nego s ciljem stvaranja konkurentnih prednosti, znanja upravljanja rizicima, imovinom ili ljudskim resursima, rekao je.

Najavio je da će u drugoj fazi restrukturiranja financijskog sektora biti donešen niz novih zakona, čiji je cilj ne samo ispunjavanje obveza prema EU nego uspostavljanje kvalitetnog pravnog okvira, stabilnosti poslovanja i zaštite potrošača te omogućavanje prihvaćanja izazova tržišta EU.

"Dane hrvatskog osiguranja" organizirao je Sektor za bankarstvo i druge financijske ustanove Hrvatske gospodarske komore.

Regionalna konferencija "20 ključeva" u Zagrebu

Svoja iskustva predstavljaju hrvatske tvrtke koje su uspješno primijenile tu metodu poboljšanja poslovanja i konkurentnosti, među kojima su tvrtke Končar grupe, Đuro Đaković Montaža, Chromos boje i lakovi, Varteks, Modern line i druge. U svima njima, kako je rečeno, provedba metode rezultirala je smanjenjem troškova, podizanjem produktivnosti i povećanom motiviranošću zaposlenih.

Metoda "20 ključeva" već se dvije godine primjenjuje u četiri društva Koncerna Končar (Generatori i motori, Elektronika i informatika, Mali električni strojevi i Metalne konstrukcije), a još će se dva društva (Električna vozila i Kućanski aparati) uključiti u primjenu te metode, kazao je član Uprave Koncerna Vladimir Plećko.

Nakon dvije godine primjene postignuti rezultati u skladu su s očekivanjima - poboljšana je motivacija zaposlenika, olakšano postizanje poslovnih ciljeva, a ostvarene su i znatne uštede, odnosno smanjeni troškovi poslovanja, kazao je. Tako je primjerice od 15 realiziranih poboljšanja ostvarena ušteda od oko 540 tisuća kuna.

Program poboljšanja konkurentnosti hrvatskih tvrtki "20 ključeva" Deloitte u suradnju s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva provodi već tri godine. Ministarstvo sufinancira provedbu metode sa 40 posto troškova i u tri godine za to će izdvojiti ukupno oko 2 milijuna eura, dok troškovi pojedine tvrtke, ovisno o njenoj veličini i broju zaposlenih, iznose od 12 do 90 tisuća eura.

Program "20 ključeva" razvio je japanski profesor Iwao Kobayashi, a prvi put je primjenjen u Toyoti. Obuhvaća 20 praktičnih i integriranih metoda za unapređenje konkurentnosti i to poboljšanjem proizvoda i usluga, njihovom bržom isporukom i nižim cijenama. Metodu danas provodi oko 700 tvrtki u 55 zemalja, a u gotovo polovici tih zemalja programe sufinanciraju vlade, u sklopu poticanja konkurentnosti.

8. UDRUGE

Ugovor MINGORP-a i HUP-a o suradnji u razvoju klastera

Ugovor su potpisali ministar gospodarstva Branko Vukelić i glavni direktor HUP-a Đuro Popijač. Ministar Vukelić naglasio je da svi klasteri koji nastaju, bilo kao rezultat aktivnosti HUP-a, Hrvatske gospodarske komore ili Ministarstva, imaju jednako pravo sudjelovati u potpornim programima koji će se realizirati na temelju danas potpisanog ugovora. HUP-ov Centar za klastere trebao bi biti operativni nositelj organizacije, realizacije i praćenja udruživanja kompanija u klastere, dodao je Popijač.

Dodijeljena sredstva, kako se predviđa Ugovorom, bit će utrošena na izgradnju klastera, njihovu promociju i konzultantske usluge pri osnivanju, rekao je direktor HUP-ova Centra za klastere Vladimir Kovačević. Prema njegovim riječima, u Hrvatskoj zasad aktivno djeluju klasteri tekstilne i drvne industrije, te turizma i informacijske tehnologije.

Ministarstvo je, kaže državna tajnica Tajana Kesić Šapić, prošle godine sufinancirao 13 programa izgradnje klastera, u kojima sudjeluje 186 tvrtki sa 7.500 zaposlenih. Ove godine, dodala je, pristiglo je 25 zahtjeva za sufinanciranje.

Osim klastera, tema današnjeg susreta čelnika Ministarstva gospodarstva i HUP-a bila je i osnivanje Centra za industrijski dizajn, kao mjesta za razvoj ciljanih proizvoda koji bi, kako je rekao ministar Vukelić, trebali biti hrvatski izvozni aduti. Razmatrani su i načini ostvarenja dogovora Vlade i HUP-a o analizi izvanproračunskih nameta gospodarstvu i mogućnostima ukidanja pojedinih davanja te njihova smanjivanja, izvijestio je Vukelić.

Hrvatsko-ciparski gospodarski forum

U svom obraćanju sudionicima skupa, predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić ocijenio je da politička volja za razvojem suradnje dviju zemalja nije dovoljno iskorištena u gospodarskom području.

Prema njegovoj ocjeni, hrvatske tvrtke premalo su prisutne na Mediteranu, a ciparski partneri mogu im pomoći da se takva situacija izmijeni. Iako je Cipar malo tržište, rekao je Mesić, putem prisutnosti na toj otočkoj sredozemnoj državni pruža se šansa plasmana proizvoda i usluga na šire mediteransko područje.

Mesić je također pozvao ciparske gospodarstvenike da iskoriste potencijal hrvatskih luka i druge prometne infrastrukture u plasmanu svojih roba na europsko tržište, a ciparske investitore na ulaganja u turizam, proizvodnju vode i zdrave hrane.

Ciparski predsjednik Tassos Papadopoulos naglasio je da Cipar ima dinamično i otvoreno gospodarstvo temeljeno na uslužnom sektoru koji u ukupnom bruto domaćem proizvodu sudjeluje sa 76 posto. Istaknuo je niske stope nezaposlenosti i inflacije od 3,8, odnosno 2,6 posto, te visok, 50 postotni rast izravnih stranih ulaganja u prošloj, u odnosu na pretprošlu godinu.

Svoju zemlju ocijenio je izrazito prijateljskom prema stranom kapitalu, pa je pozvao i hrvatske ulagače da iskoriste značajne ulagačke prilike na Cipru, primjerice samo 10 postotnu stopu poreza na dohodak. Nakon obraćanja dvaju predsjednika te čelnika Hrvatske i Ciparske gospodarske komore, održan je kraći seminar o mogućnostima poslovanja na Cipru, a potom i poslovni razgovori predstavnika ciparskih i hrvatskih tvrtki.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, ukupna robna razmjena između Hrvatske i Cipra u 2005. godini iznosila je 87,98 milijuna dolara. Vrijednost hrvatskog izvoza u Cipar bila je pritom 85,01 milijuna dolara, a uvoz iz Cipra 2,97 milijuna dolara. Hrvatska iz Cipra najviše uvozi krumpir, agrume te elektroničke komponente i sklopove. Dominantna stavka u hrvatskom izvozu u Cipar su brodovi, a značajniji udjel imaju i naftna i bitumenska ulja.

Zastava nudi suradnju hrvatskim proizvođačima

Zastava 10 je automobil koji se izrađuje po Fiatovoj licenci, a zapravo je riječ o trećoj generaciji Fiatovog modela Punto, koji će se prodavati pod drugom trgovačkom markom. Zastava 10 trenutno se proizvodi u Italiji, a od 2007. godine počinje njezina proizvodnja u Zastavinim pogonima u Kragujevcu i tada se otvara prilika za sudjelovanje kooperanata iz Hrvatske na izradi dijelova za taj automobil.

Svim potencijalnim kooperantima, rečeno je na predstavljanju, bit će omogućen izvoz proizvoda u Srbiju prema potrebama Zastava Grupe, te otkup proizvoda od strane Fiata. Podugovaračima - kooperantima koji zadovolje kriterije, nakon potpisivanja ugovora, bit će zajamčena proizvodnja i plasman proizvoda za razdoblje od najmanje pet godina, najavljeno je.

Uz prezentaciju mogućnosti suradnje hrvatskih proizvođača i Zastave, predstavljen je i Sporazum o poslovno-tehničkoj suradnji Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i tvrtke HD Auto, zastupnika Zastave za Hrvatsku, o izgradnji klastera proizvođača automobilskih dijelova.

Stvaranje klastera trebalo bi olakšati malim i srednjih poduzetnicima, proizvođačima dijelova i opreme za automobile nastup u pregovorima sa Zastavom, ali i drugim proizvođačima. Projekt će se provoditi kroz operativno djelovanje HUP-ovog Centra za klastere, a HD Auto je nositelj posla prema Zastavi.

Potpisnici sporazuma o stvaranju klastera očekuju da će uz razvoj poznatih proizvođača komponenti za autoindustriju, omogućiti i manje poznatim proizvođačima koji se bave sličnim djelatnostima i imaju potrebna znanja i tehničku opremljenost, ulazak na tržište automobilskih komponenti.

Zaključci 19. kongresa ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a

Tako sudionici kongresa traže od resornog ministarstva suradnju kod donošenja podzakonskih akata vezanih za Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti. Također ističu nužnost povećanja konkurentnosti ugostiteljstva, ulaganjem u kadrove koje treba dodatno educirati, a traže i uključivanje predstavnika HOK-a u izradu Pravilnika kojim će se regulirati uspostava HACCP sustava u ugostiteljstvu i turizmu.

Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a nužnim smatra poticanje uspostavljanja veletržnice ribom i povrćem, predlažu promjenu stope PDV-a na 10 posto samo na hranu u ugostiteljskim djelatnostima, a u cilju podizanja kvalitete ugostiteljske ponude. Ističu također nužnost usklađivanja hrvatskog s europskim zakonodavstvom te aktivnosti vezane za pripremu hrvatskih obrtnika za ulazak u Europsku uniju.

Potreban strateški savez hrvatskih tvrtki i prijevoznika

Taj posao mogli smo obaviti mi, ali ga je dobio netko drugi, upozorio je predsjednik Udruge cestovnih prijevoznika, udruge koja je i pridruženi član HUP-a, Marijan Banelli na današnjoj tribini Uloga prijevoznika u hrvatskom izvozu, koju je organizirala Udruga Hrvatski izvoznici.

Skup je okupio predstavnike hrvatskih tvrtki, poput Končara ili Podravke, i prijevoznike, a njihova je najčešća poruka - potrebno je povezivanje i gospodarstvenika i prijevoznika, nadležnih ministarstava i institucija. Pojedinačno nismo nitko, a zajedno smo sve, kaže koordinatorica Odbora za transport i špediciju HIZ-a Nada Šimić, koja je apelirala na hrvatske tvrtke, naročito izvoznike da prilikom ugovaranja prodaje i kupnje roba uvjete ugovora - paritete prilagođavaju tako da za otpreme i dopreme koriste domaće prijevoznike i špeditere.

Predsjednik HIZ-a i predsjednik Uprave Končara Darinko Bago ističe kako na izbor prijevoznika više mogu utjecati uvoznici, a manje izvoznici. Kupac je taj koji plaća, Hrvatska dva puta više uvozi nego izvozi pa je logično i pokrenuti akciju prema uvoznicima, rekao je Bago.

Na direktno povezivanje hrvatske industrije s prijevoznicima pozvao je i koordinator Odbora za primjenu carinskog sustava HIZ-a Ivan Kesić, a Banelli ističe da daljnje akcije trebaju biti usmjerene tomu da što prije profunkcionira savjet za promet "koji se trebao formirati prije dva mjeseca, a još čeka u nečijoj ladici".

Sudionici skupa složili su se da je hrvatska prijevoznička industrija trenutno u teškoj poziciji, puno je tzv. crnog voznog parka, odnosno vozila koja ne udovoljavaju Euro 3 normi, da rok i za ta vozila istječe vrlo skoro, 2008./2009., pa će se hrvatski prijevoznici morati rješavati i tih vozila i nabavljati nova prema Euro 4 i Euro 5 standardima, a poštivanje euro standarda osnovni je kriterij za dobivanje CEMT dozvola.

Upozoreno je također kako su glavnina, 95 posto hrvatskih prijevoznika male tvrtke koje posluju na rubu zakona i nelojalna su konkurencija, kako strane tvrtke u Hrvatskoj poslove prijevoza uglavnom povjeravaju stranim prijevoznicima i špediterima, a upozoreno je i na probleme broja i raspodjele CEMT dozvola.