Velika većina pothranjenih stanovnika svijeta, čiji se broj procjenjuje na 830 milijuna, mali su poljoprivrednici, stočari i radnici u poljoprivredi. Oni ukazuju na razoran učinak globalnog zagrijavanja i potrebu utrostručavanja godišnjih poljoprivrednih subvencija za siromašne zemlje.
"Zbog promjene klime problemi s opskrbom vode mogli bi narasti do neviđenih razmjera", stoji u godišnjem izvješću UN-a. "Čak i kad bi se emisija ugljičnog dioksida drastično smanjila, već emitirani plin uzrokovao je opasne klimatske promjene".
Visoke temperature i manjak kiše uzrokovat će sušu u manjkom vode najviše pogođenim područjima, dok će pritok vode postati manje predvidiv i podložan ekstremnim događajima. Istočna i južna Afrika te Sahel bit će pogođeni golemim smanjenjem padalina što će dovesti do pada proizvodnje osnovnih prehrambenih proizvoda, upozorava UN.
Predviđanja za područja istočne Afrike, koja već trpe sušu i glad, ukazuju na potencijalno smanjenje proizvodnje kukuruza od čak 33 posto i sirka za više od 20 posto.
Ubrzano topljenje leda moglo bi dovesti do podizanja razina mora te gubitka sustava riječnih delta, što bi uz pomanjkanje kiše moglo ugroziti hranidbeni lanac južne Azije i Egipta.
"Procjenjujemo da će se u sljedećih 25 godina broj ljudi koje žive u sušnim područjima sa 800 milijuna popeti na tri milijarde ljudi", kazao je Kevin Watkins autor izviješća novinarima. "Smatramo da idemo prema potpuno predvidivoj humanitarnoj katastrofi"