Pisac predgovora profesor australskoga Sveučilišta u Adelaidu Daniel Dzino smatra kako značenje Mužićeve knjige postoji u višestrukim kontekstima koji joj određuju koordinate u prostoru hrvatske, južnoslavenske, ali i nekih od trenutnih tijekova u suvremenoj svjetskoj historiografiji.
"Knjiga se temelji na preispitivanju slavenocentričnog teorijskog okvira interpretacije povijesti", napominje Dzino, ističući značenje značenje autohtone predslaveske populacije u tvorbi ranosrednjovjekovnih političkih tvorevina na hrvatskom prostoru.
Knjiga "Hrvatska povijest devetoga stoljeća" (263 str.) osim uvoda, dodatka o arijanizmu i priloga podijeljena je na pet poglavlja, u kojima autor piše o šmještaju Hrvata na liburnijskom teritoriju i franačkom ovladavanju Liburnijom i Dalmacijom, sjedinjenju Liburnije i Dalmacije 818. i oslobođenju Hrvata od franačkog vrhovništva do 839., hrvatskim kraljevima Trpimiru, Krešimiru i Miroslavu, banovima u drugoj polovini 9. stoljeća (Domagoju, Zdeslavu, Branimiru i Mutimiru) te pokatoličavanju arijanskih Hrvata.
U uvodnom dijelu knjige autor piše o Japodima, Liburnima i Dalmatima, vladavini Gota i doseljenju Sklavina.
U prilozima knjige objavljeni su dijelovi iz spisa "De administrando imperio" , doseljenje arijanskih Gota i njihovo suživljenje sa starosjediocima prema Tomi Arhiđakonu, prilog o Avarima i Sabor na Duvanjskom polju u drugoj polovini 9. st. prema spisu "Libellus Gothorum".
Autor je na kraju knjige uvrstio i Dodatak o Vlasima, bibliografiju vrela i posebno korištenih radova, prilog ruskoga sveučilišnog profesora iz Sankt Petersburga Denisa Alimova, kazalo osoba i autora, popis slika, karata i kratice.
Knjigu je objavila splitska Naklada Bošković.
Povjesničar Ivan Mužić (1934.) autor je više knjiga iz srednjovjekovne i suvremene hrvatske povijesti.