"Hrvatska je u 2006. godini nastavila napredovati u smislu političkih i gospodarskih kriterija, usvajanja acquisa te provedbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Glavni izazov u 2007. godini bit će nastaviti s postignutim napretkom te ubrzati ritam reformi, posebice u ključnim područjima pravosuđa i javne uprave", kaže se u godišnjem izviješću o napretku, koji je Komisija usvojila u srijedu na svom redovitom tjednom sastanku.
Izviješće o napretku Hrvatske pokriva razdoblje od 1. listopada 2005. do 30. rujna 2006. U dokumentu od 65 stranica, Komisija analizira stanje u Hrvatskoj u pogledu ispunjavanja političkih i ekonomskih kriterija za članstvo te njezinu sposobnost preuzimanja obveza koje proizlaze iz članstva u EU-u, to jest usklađivanja s europskom pravnom stečevinom.
"Hrvatska treba zadržati momentum prema integraciji u EU kroz strogu provedbu svojih obveza, primjerice u području državnih potpora i nekretnina. Hrvatska treba nastaviti sa svojim programom usklađivanja zakonodavstva te pojačati administrativne kapacitete", navodi Komisija.
Komisija je osim izviješća o napretku za Hrvatsku i ostale zemlje kandidate i potencijalne candidate, objavila i strategiju proširenja zajedno s posebnim izviješćem o integracijskim sposobnostima EU-a.
Europska unija bit će oprezna u preuzimanju novih obveza u pogledu proširenja, ali će se držati preuzetih obveza, stoji u dokumentu Komisije o strategiji proširenja.
Komisija ističe da ubuduće neće biti skupnih proširenja na više zemalja odjednom te da se sljedeća proširenja mogu očekivati u srednjoročnom ili dugoročnom razdoblju.
Pod srednjoročnim razdobljem obično se smatra razdoblje od tri do pet godina, a dugoročno preko pet godina.
Komisija u izviješću o napretku također ističe važnost dobrosusjedskih odnosa i regionalne suradnje te manjinskih prava i povratka izbjeglica.
"Dobrosusjedski odnosi i regionalna suradnja ostaju ključni te je potrebno dati prioritet iznalaženju rješenja za otvorena pitanja, posebice oko razgraničenja. Bit će i dalje potrebno posvetiti veliku pozornost manjinskim pravima i povratku izbjeglica", kaže se u dokumentu.
U pogledu slobode izražavanja, Hrvatska je dobila pohvale, ali i zamjerke zbog političkog utjecaja na javne medije.
"Što se tiče slobode, mediji su ostali slobodni, u velikoj mjeri deregulirani i općenito podvrgnuti pravilima slobodnog tržišta. U lipnju 2006. Parlament je donio amandman na Kazneni zakon kojim se ukida zatvorska kazna za klevetu. Međutim, zabrinutost izražena u izviješću o napretku iz 2005. godine, koja se tiče mogućnosti političkog utjecaja na lokalnoj razini i dalje vrijedi", kaže se u nacrtu dokumenta te navode primjeri HRT i Hine.
"Dva slučaja, posebice koja se odnose na političke TV emisije "Otvoreno" i "Latinica" također naglašavaju da je politički pritisak izvršen na javnu HRT, prijeteći njezinoj neovisnosti i izazivajući zabrinutost oko slobode izražavanja u Hrvatskoj. Postupak za imenovanje Upravnog vijeća državnog servisa vijesti HINA imao je znatne nedostatke", kaže se u izviješću.
Komisija naglašava važnost reforme javne uprave. "Pitanje reforme javne uprave i dalje predstavlja veliki izazov za Hrvatsku. Vlasti će trebati posvetiti ozbiljnu pozornost tome da bi Hrvatska na kraju mogla imati profesionalnu, efikasnu, odgovornu, transparetnu i neovisnu javnu upravu na središnjoj i lokalnoj razini", ističe Komisija.
Što se tiče borbe borbe protiv korupcije, Komisija ističe da to ostaje "ozbiljan problem". Mnogi navodi o korupciji ostaju neistraženi i korupcija obično prolazi nekažnjeno. Provedba antikorupcijskog programa u ranoj je fazi. Potrebna je puna provedba programa te snažna politička volja za ubrzanje napore, posebice u vezi s korupcijom na visokoj razini", navodi Komisija.