S obzirom na važnost koju EU pridaje tržišnom natjecanju, to je jedno od najvažnijih pregovaračkih područja, rekao je Held.
Od država kandidata, dodao je, stoga se traži da svoje zakonodavstvo urede prema načelima zaštite konkurencije koja vrijede u EU-u, ustroje učinkovitu administraciju za nadzor tržišnog natjecanja te osiguraju učinkovitu primjenu propisa.
Prema njegovim riječima, Hrvatska uspješno ostvaruje te zadaće, jer je donijela potrebne propise te ustanovila Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja sa dobrim stručnim kapacitetima.
Tri su glavna područja na kojima EU djeluje u zaštiti tržišnog natjecanja, a tako bi, kaže Held, trebalo biti i u zemljama koje žele postati punopravne članice. To su antitrust zakonodavstvo, nadzor nad spajanjima i akvizicijama te državnim potporama.
Predsjednica Vijeća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) Olgica Spevec ocijenila je da su otpori uvođenju tržišnog natjecanja u Hrvatskoj još uvijek veliki.
Prema njezinom mišljenju, Hrvatska mora deregulirati i liberalizirati gospodarska područja koja tradicionalno uživaju zaštitu, kao što su brodogradnja i metalurgija, kako bi se te sektore pripremilo za izvoznu, ali i domaću konkurentnost.
"Negdje se mora stati, ne može se unedogled trošiti novac poreznih obveznika, primjerice u brodogradnji. Nije cilj zatvoriti brodogradilišta, nego ih učiniti konkurentnim", kaže Spevec.
Spevec smatra da je za razvoj zaštite tržišnog natjecanja u Hrvatskoj nužna suradnja AZTN-a sa sektorskim regulatorima kao što su Hrvatska agencija za telekomunikacije i energetska agencija HERA.
Govoreći o slovenskim iskustvima u zaštiti tržišnog natjecanja, ravnatelj slovenskog Ureda za zaštitu konkurencije Andrej Plahutnik ocijenio je da zaštitu tržišnog natjecanja treba učiniti jednim od instrumenata ekonomske politike, umjesto protekcionizma i državne zaštite pojedinih područja. U Sloveniji, rekao je, još uvijek nema dovoljno političke volje za takav pristup.