"Izbori su širi od referenduma o Bushu. To je referendum o Republikanskoj stranci, njezinom poštenju i kompetenciji", ocijenio je predsjednik Demokratskog nacionalnog odbora Howard Dean u izjavi za NBC.
Njegov republikanski pandan Ken Mehlman kazao je kako su izbori "važan trenutak u američkoj povijesti".
"Uvjeren sam da ćemo zadržati većinu, no moramo otvoriti vrlo ozbiljnu raspravu o tome kako raditi bolje kad izbori prođu", rekao je.
Izbori nose i veliki ulog za predsjednika Busha, čije vođenje zemlje odobrava samo 35 posto građana. Utjecajni republikanci javno se protive njegovim ključnim odlukama, stranački kandidati distanciraju se od njega u kampanji a gubitak kontrole u jednom ili oba doma Kongresa dodatno bi ga oslabio u dvije posljednje godine predsjedničkog mandata.
Dok među biračima prevladava želja za promjenom, koju je najbolje opisao republikanski čelnik Newt Gingrich predloživši demokratima slogan "Dosta je!", Bijela kuća tvrdo ostaje na 'kursu' u Iraku i zadržava status quo na svim drugim pitanjima, od odbijanja smjene ministra obrane Donalda Rumsfelda do uskraćivanja podrške istraživanju matičnih stanica.
"Izbori su referendum o Bushu ne samo zahvaljujući Iraku ili kolapsu kod uragana Katrina već i debaklu s Marcom Foleyem, koji je u prvi plan gurnuo pitanje nekompetentosti i nemorala", kazao je Ken Duberstein, predstojnik ureda predsjendika Ronalda Regana. Dodao je kako "stranka već gleda u 2008. i traži predsjedničkog kandidata drugačijeg od Busha".
Ako demokrati osvoje većinu u Kongresu ili Senatu, moći će pokretati parlamentarne istrage a Bush će se naći pod povećanim pritiskom da ostvari napredak u Iraku ili povuče američke snage.
No i demokrati su pod pritiskom, jer toliko anketa i stručnjaka previđa njihovo osvajanje većine u Kongresu da bi neuspjeh mogao ozbiljno uzdrmati povjerenje u budućnost stranke.
"Ako na ovim izborima ne možemo pobijediti, trebamo osnovati novu stranku", misli bivši kongresnik i guverner Michigana, a danas lobist Jim Blanchard. Bankar Bill Daley, koji je 2000. vodio predsjedničku kapmanju kampanje Ala Gorea, ocjenjuje kako će se od demokrata, ako osvoje Kongres, očekivati da definiraju izlaznu strategiju za Irak, što smatra greškom.
"Mislim da demokrati trebaju konstruktivno surađivati s Bushom i pritiskati ga na zaokret u Iraku, ali ne iznositi svoj plan. On je predsjednik", rekao je Daley za Bloomberg.
Nazavisni politički analitičar Charles Cook smatra kako su "ovi izbori 70 posto o Iraku, a ostalo je mješavina proračunskog deficita, ismigracije i matičnih stanica".
Prema detaljnim prognozama njegovog Instituta Cook, demokrati bi trebali osvojiti 20 do 35 mjesta u Kongresu, gdje im je za većinu dovoljno 15, te pobijediti u pet ili šest utrka za Senat, gdje im za većinu treba šest mjesta. "Senat je teže predvidjeti", kazao je Cook.
Bivši čelnik demokratske većine u Kongresu Richard Gephardt upozorava kako je javnost zamorena stranačkim nadmetanjima i da podržava kandidate koji mogu nešto ostvariti. "Postoji veliki zamor pukim strančarenjem bez da se nešto učini. Demokrati trebaju nešto učiniti a ne samo istraživati i izdavati sub poene", rekao je.
Matthew Dowd, glavni strateg Bushove kampanje 2004., koji sada uspješno vodi kampanju guvernera Kalifornije Arnolda Schwarzeneggera, smatra kako postoji opće razočarenje politikom u SAD, koje izbori neće promjeniti. "Image obiju stranaka je na najnižoj razini ikada zabilježenoj a republikanci će biti više kažnjeni jer su na vlasti. Kada bi netko mogao usvojiti drugačiji stil, koji neće rezultirati strančarenjem i paralizom to bi bilo krasno, no nemam velike nade da će se to dogoditi", rekao je.
Dan uoči izbora stranke su nastavile s kampanjom, s predizbornim skupovima i bombardiranjem glasača reklamnim TV porukama, a u tijeku su i velike operacije mobilizacije birača da izađu na izbore u kojima su angažirane tisuće stranačkih aktivista koji nazivaju i posjećuju birače.
Većina stručnjaka smatra kako u izjednačenim utrkama, kakvih je na izborima za Kongres 20-ak a za Senat šest ili sedam, odziv birača može odlučiti.
Posljednje ankete bilježe smanjivanje prednosti demokrata i rast podrške republikancima, no i velika odstupanja u rezultatima kojih do sada nije bilo, što je vjerojatno ovisi od potpore medija jednoj od stranaka.
Tako primjerice anketa Pew Instituta daje demokratima 47 a republikancima 43 posto glasova vjerojatnih birača, dok na drugoj strani spektra anketa CNN daje 20-postotnu prednost demokratima, s 58 prema 38 posto glasova. Na NBC-u su izračunali kako je prednost demokrata u anketama u prosjeku 11 posto, odnosno da imaju 51 prema 40 posto glasova potencijalnih glasova.