JERUZALEM/ZAGREB
Direktor izraelskog ureda Centra Simon Wiesenthal, Efraim Zuroff u nedjelju je ponovno pozvao Srbiju da hitno zatraži izručenje trojice osumnjičenih ratnih zločinaca iz Drugog svjetskog rata, među kojima su i nekadašnji ustaški zapovjednici Ivo Rojnica i Milivoj Ašner, javila je agencija AFP. "Večeras sam srbijanskom ministru vanjskih poslova Vuku Draškoviću rekao da hitno zatraži izručenje trojice nacističkih ratnih zločinaca kako bi im se sudilo u Beogradu", rekao je Zuroff nakon sastanka s Draškovićem u Jeruzalemu. Prema Zuroffu, riječ je o ustaškim zapovjednicima Ivi Rojnici i Milivoju Ašneru te Mađaru Šandoru Kepiri. Milivoj Ašner, bivši načelnik ustaškog redarstva u Požegi, živi u Klagenfurtu, a Ivo Rojnica, nekadašnji ustaški zapovjednik u Dubrovniku, u Buenos Airesu. Centar Simon Wiesenthal tereti ih za smrt stotina Srba, Židova i Roma. Šandor Kepiro bivši je kapetan mađarske žandarmerije odgovoran za smrt tisuću civila u Novom Sadu 1942., a živi u Budimpešti, rekao je Zuroff. Hrvatska je u rujnu 2005. od austrijskih vlasti zatražila Ašnerovo izručenje ali se zahtjev nije mogao provesti jer se prema austrijskom zakonu austrijski državljani ne mogu izručiti drugim državama. U veljači ove godine austrijske su vlasti priopćile da je Ašner dobivanjem hrvatskog automatski izgubio austrijsko državljanstvo i odluka o njegovu izručenju prebačena je na pokrajinski sud u Koruškoj. Otada u "slučaju Ašner" nije bilo pomaka pa je Zuroff uputio službeni protest austrijskim vlastima.
DUŠANBE
U Tadžikistanu su u ponedjeljak ujutro počeli predsjednički izbori na kojima bi mogao pobijediti sadašnji predsjednik Emomali Rahmonov. Birališta će biti otvorena od 6 do 20 sati po mjesnom vremenu (od 2 do 17 po srednjoeuropskom), a pravo glasa ima približno 3,2 milijuna birača. Predsjednik Emomali Rahmonov, koji je na vlasti od 1992., veliki je favorit, a dvije glavne oporbene stranke, Socijaldemokratska stranka i Islamska stranka obnove, bojkotiraju ove izbore nazivajući ih farsom. Rahmonovu su na izborima suprotstavljena četiri kandidata nepoznata široj javnosti za koje analitičari tvrde da ih je odredila vlast kako bi izborima dala privid pluralizma. Promatrači OESS-a izrazili su zabrinutost za pravednost izbora.
WASHINGTON
The New York Times, jedan od najstarijih i najcjenjenijih američkih dnevnih listova, objavio je u nedjelju da ove godine, prvi put u svojoj povijesti, neće poduprijeti nijednog republikanskog kandidata na izborima za američki Kongres. Times u uvodniku kritizira Kongres s republikanskom većinom u pitanjima koja se kreću od poreznih olakšica do energetske politike i optužuje postojeći saziv što američkog predsjednika Georgea W. Busha nije pozvao na odgovornost zbog rata u Iraku. "Ovi izbori doista su o Georgeu W. Bushu i inzistiranju kongresne većine da ga se zaštiti od posljedica njegovih pogrešaka i krivih poteza", ističe NYT. Bushova administracija zadnjih se godina nekoliko puta sukobila s newyorškim listom, osobito nakon što je NYT otkrio njezin nezakoniti program špijuniranja američkih građana. List, utemeljen 1851., u uvodniku tako piše: "Kada se na ovim stranicama u utorak objavi popis ljudi koje podupiremo za izbore, prvi put u našoj povijesti nećemo uključiti nijednog republikanskog kandidata".
WASHINGTON
Američki predsjednik George W. Bush pozdravio je u nedjelju donošenje smrtne presude bivšem iračkom čelniku Sadamu Huseinu za pokolj u Dujailu kao "prekretnicu" u naporima za uspostavu demokracije i vladavine prava u Iraku. "Žrtve Sadamova režima današnjom su presudom dobile zadovoljštinu i pravdu za koju su mnogi mislili da nikad neće stići", kazao je Bush. Sadam se, prema njegovim riječima, ima pravo žaliti na presudu a i dalje će primati svu potrebnu pravnu pomoć, koju je uskraćivao svom narodu. Američki predsjednik odao je priznanje iračkim snagama sigurnosti za "odlučnost i hrabrost u obrani slobodnog Iraka", te istodobno naglasio kako "današnje presude ne bi bilo bez hrabrosti i vještine američkih vojnika".
TEHERAN
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko doputovao je u nedjelju navečer u dvodnevni posjet Teheranu na čelu velikog političko-gospodarskog izaslanstva, javila je iranska novinska agencija Irna. Lukašenko bi se u ponedjeljak trebao sastati s iranskim predsjednikom Mahmudom Ahmadinedžadom. Po dolasku u Teheran Lukašenko nije dao izjavu. Šef bjeloruske diplomacije Sergej Martinov rekao je da će posjet biti posvećen jačanju gospodarske suradnje dviju zemalja. Bjelorusija smatra da Iran ima pravo na proces obogaćivanja urana jer, kako je rekao Martinov, nema nikakvih sumnji da iranski nuklearni program ima samo civilnu namjenu.
ANKARA
Bivši turski premijer Bulent Ecevit umro je u nedjelju kasno navečer u 81. godini, izvijestila je agencija Anadolija. Ecevit je od 19. svibnja, kada je pretrpio moždani udar, bio u vojnoj bolnici u Ankari. Bulent Ecevit dva puta je bio predsjednik turske vlade. Tijekom prvoga mandata, 1974., poslao je vojsku na Cipar, a nakon puča 1980. nakratko je bio u zatvoru zajedno sa svim političkim vođama. Nakon referenduma 1987. dopušten mu je povratak u politiku, a 1995. vratio se u parlament kao predsjednik Demokratske ljevičarske stranke. Nakon izbora 1999. ponovno je postao premijer u koaliciji triju stranaka koje su donijele brojne zakone i tako stabilizirale tursko gospodarstvo i provele reforme na području ljudskih prava koje je tražila Europska unija. Na izborima 2002. njegova je stranka izbačena iz parlamenta dobivši manje od 2 posto glasova.