Hrvatska vlada je 25. listopada zatražila od Haškog suda preispitivanje odluka kojima je Sud odbio zahtjeve Vlade RH za dobivanjem statusa prijatelja suda u predmetu "Gotovina, Čermak i Markač" te u predmetu "Prlić i drugi".
Haško tužiteljstvo u svom je očitovanju podnesenom 1. studenoga zaključilo da pravila Haškog suda ne dopuštaju podnošenje takvog zahtjeva hrvatske Vlade.
Raspravno vijeće Haškog suda u predmetu "Prlić i drugi" odbilo je 11. listopada zahtjev Hrvatske da joj se dodijeli status prijatelja suda u tom predmetu prihvativši argumente tužiteljstva koje smatra da bi Hrvatska u tom postupku imala pristranu ulogu, da su područja kojima se Hrvatska htjela baviti preširoka u odnosu na opseg optužnice te da se ne tiču pravnih pitanja što je u nadležnosti prijatelja suda, a 18. listopada istu je odluku donijela i za predmet "Gotovina, Čermak i Markač".
Hrvatska je u rujnu u tim predmetima zatražila da joj se odobri status prijatelja suda smatrajući da će podnescima, koje bi sastavili pravni eksperti i povjesničari - prijatelji suda, osporiti neprihvatljive kvalifikacije haškog tužiteljstva iz optužnica u ta tri predmeta. Prema tim optužnicama, zločini u Hrvatskoj i BiH počinjeni su u okviru "udruženog zločinačkog pothvata" u kojemu je sudjelovao tadašnji državni i vojni vrh RH.
Generali Ante Gotovina, Ivan Čermak i Mladen Markač optuženi su za zločine počinjene tijekom operacije Oluja 1995. godine i nakon nje "u okviru zajedničkog zločinačkog pothvata", a političko i vojno vodstvo bosanskih Hrvata optuženo je u predmetu Prlić i drugi za zločine počinjene tijekom rata u BiH, također u okviru takvog pothvata.