Zgradu je svečano otvorio predsjednik Vlade Ivo Sanader istaknuvši simboliku izraženu u prenamjeni te zgrade, od zapovjedništva bivše vojarne, u, kako je rekao, zgradu namijenjenu najplemenitijoj ustanovi, Akademiji primijenjenih umjetnosti.
Premijer Sanader kazao je da se u tome očituje tranzicija cijele zemlje u proteklih petnaestak godina.
Naglasio je da se Hrvatska opredijelila za društvo znanja ustvrdivši da upravo znanje treba postati naša posebnost u nezaobilaznom uključivanju u procese globalizacije. Izrazio je želju da se Rijeka u budućnosti potvrdi kao središte izvrsnosti i društva znanja u Hrvatskoj.
Rektor riječkog Sveučilišta akademik Daniel Rukavina rekao je da se ulaganjem u Sveučilišni kampus stvara infrastruktura i programi za snažan razvoj znanstvenog i stručnog potencijala i obrazovanje sve većeg broja diplomanata koji će činiti osnovu za razvoj zapadnog dijela Hrvatske.
Program Sveučilišnog kampusa bit će i snažna jezgra koja će zadržati mladež u ovoj regiji, povećati znanstveni i tehnološki potencijal, privući investicije i potaknuti razvoj temeljen na regionalnim resursima obogaćenim znanjem i novim tehnologijama, kazao je Rukavina.
Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel istaknuo je projekt izgradnje kampusa kao pozitivan primjer nadilaženja političkih razmimoilaženja, u okviru suradnje ovdašnjih jedinica lokalne samouprave i središnje vlasti te kontinuiteta realizacije projekta započetog za mandata prošle Vlade.
Ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac pozvao je Sveučilište u Rijeci da pomogne svojim iskustvom pri realizaciji sveučilišnog kampusa na mjestu bivše vojarne Borongaj u Zagrebu.
Okupljene je pozdravio i primorsko-goranski župan Zlatko Komadina, a zgradu je blagoslovio riječki nadbiskup Ivan Devčić.
Zgrada u kojoj će, uz APU, biti smješteni Odsjek za povijest umjetnosti riječkog Filozofskog fakulteta i Centar za psihološku pomoć studentima, izgrađena je 1926. godine. To je jedina zgrada bivše vojarne koja će ostati sačuvana. Vrijednost radova na preuređenju zgrade, površine oko 8300 četvornih metara, bila je 26 milijuna kuna.
U prvoj fazi izgradnje kampusa srušit će se svi ostali objekti bivše vojarne te izgraditi objekti studentskog smještaja za 734 studenta, studentsku prehranu, zgrade Filozofskog fakulteta, Visoke učiteljske škole, Građevinskog fakulteta te sveučilišnih odjela za matematiku, fiziku i informatiku, Društveno-kulturni centar za studente i akademsku zajednicu kao i garaža za 560 automobila. Ovi radovi trebali bi početi početkom 2007., a završetak se očekuje do ljeta te godine. Završetak izgradnje cjelokupnog kampusa predviđen je do kraja 2008. godine.
Za izgradnju kampusa Sveučilište i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa potpisali su kreditni ugovor sa skupinom najjačih hrvatskih banaka u visini od 490 milijuna kuna.