Antologija na 225 stranica donosi priče 23 suvremena iranska književnika, a objavio ju je zagrebački nakladnik VBZ.
O knjizi su govorili priređivač i prevoditelj Muamer Kordić, prvi savjetnik pri iranskom veleposlanstvu u Zagrebu Abbas Norouzi, kulturni ataše pri iranskom veleposlanstvu prevoditelj Ebtehaj Navaei, književnik Miljenko Jergović koji je napisao pogovor, te urednik knjige Ervin Jahić.
Norouzi je rekao da je perzijska književnost, iako nekoliko tisuća godina stara, dobro poznata samo u zemljama bivšeg istočnog bloka. Drago mi je da će se hrvatski narod i na ovaj način upoznati s našom kulturom, jer se, dodao je, unatoč zajedničkim korijenima slabo poznajemo.
Prevoditelj Navaei, koji je govorio na hrvatskom jeziku, izrazio je nadu da će ta antologija pomoći da se odbace negativni stereotipi koji, kako je ocijenio, vladaju u hrvatskim medijima o njegovu narodu i zemlji.
Po riječima priređivača i prevoditelja Kordića, suvremena iranska proza oblikovala se pod posvemašnjim utjecajem zapadne literature, a to se dogodilo zato što, objasnio je, u klasičnoj orijentalnoj književnosti prozni oblici nisu bili posebno omiljeni.
Jergović je rekao da je antologija Bazar kaligrafa prva knjiga na hrvatski prevedena s farsija. U njoj su pomno odabrane i sa suštinskim razumijevanjem jezično posredovane priče suvremenih iranskih pripovjedača, kazao je Jergović.