Tu publikaciju mjesečnik Banka i To One izrađuju unazad dvije godine, od kada, prema riječima urednice publikacije Lidije Martinović, statistika potvrđuje sve veći interes za ulaganje u investicijske fondove.
Naime, u studenom 2004. godine, kada je izašla prva publikacija, u Hrvatskoj je bilo aktivno ukupno 35 investicijskih fondova, koji su upravljali imovinom manjom od 4 milijarde kuna, dok je krajem rujna ove godine 57 aktivnih fondova raspolagalo s gotovo 13,5 milijardi kuna neto imovine, rekla je Martinović.
Predsjednik Uprave Raiffeisen Investa Hrvoje Fajdetić je pak kazao kako hrvatska fondovska industrija ima prekratku povijest za konkretnije ocjene, ali i kako ubuduće ne treba očekivati ovako visoke prinose kakvi su ove godine privlačili ulagače, a koji su velikim dijelom posljedica procesa preuzimanja Plive.
Dapače, kazao je, cilj je fondova educirana potražnja, odnosno ulagači koji se ne fokusiraju samo na prinose već i stabilnost fonda, odnosno razumiju u što ulažu.
Jedna od novosti četvrtog izdanja "Investicijskih fondova" je klasifikacija dioničkog dijela portfelja fondova temeljem geografske izloženosti, koja je, kako je istaknuo glavni urednik publikacije i direktor tvrtke To One Josip Galinec, pokazala da ove godine više prinose bilježe fondovi koji su se više orijentirali na ulaganje na domaćem tržištu.
Također, analiza je pokazala da, iako se govori o velikoj atraktivnosti ulaganja u zemlje regije, posebice zemlje bivše Jugoslavije, većina dioničkih i uravnoteženih fondova tamo ulaže manji dio portfelja, odnosno manje od 15 posto, izuzev ZB aktiva, koji je u toj regiji angažirao gotovo 35 posto svojih sredstava.
Većina ostalih dioničkih i uravnoteženih fondova najveći dio ulaganja još uvijek usmjerava na hrvatsko tržište, i to s udjelom od 27 do 72 posto kod dioničkih, odnosno 27 do 74 posto portfelja kod uravnoteženih fondova.
Također, publikacija po prvi put donosi i rezultate 'mystery shopping' udjela u investicijskim fondovima, tijekom kojeg su realizirane 154 transakcije kupnje i prodaje udjela u 24 fonda, odnosno 14 društava za upravljanje fondovima.
Iz tog je istraživanja, rekao je Galinec, razvidno da domaća fondovska industrija postaje sve zreliji biznis, iako se operativne karakteristike fondova, poput brzine i kvalitete informacija znatno razlikuju, pa čak i unutar jednog društva za upravljanje.