Iz HUB-a ističu kako su u posljednjih nekoliko godina banke osim prinosa na štednju, svojim klijentima ponudile i cijeli niz novih oblika i proizvoda s predznakom 'štedni'.
Tako osim već tradicionalne štednje, kao što je npr. oročena štednja, značajan rast bilježe ulaganja u stambene štedionice i investicijske fondove, te ostale oblike raznih osuguranja.
Pritom posebno naglašavaju činjenicu da ukupna štednja građana u bankama premašuje odobrene kredite stanovništvu - štednja stanovništva iznosi oko 91 milijardu kuna, a krediti stanovništvu oko 88 milijardi kuna, što je, navode iz HUB-a, posebno važno zbog sigurnosti sustava.
"Kada je riječ o štednji i svim njezinim aspektima, poseban naglasak treba staviti i na razvijanje i podizanje svijesti naših najmlađih sugrađana o svim beneficijama Štednje. U današnjem društvu, gdje se potrošnja nameće kao imperativ, posebno je bitno educirati mlade ljude, već od najranije dobi, kako odgovorno postupati s novcem, te kako s njim pametno raspolagati", zaključuje se u priopćenju HUB-a.