Istraživanje je pokrenula Ducumenta - centar za suočavanje s prošlošću, a provela Agencija Puls na uzorku opće populacije građana Hrvatske, te dva dodatna poduzorka iz dviju ciljnih skupina - građana srpske i hrvatske nacionalnosti iz ratom pogođenih područja.
Terenski dio istraživanja proveden je u razdoblju od 19. lipnja do 6. srpnja 2006. Istraživanje su osmislili Dražen Lalić (Fakultet političkih znanosti), Marina Škrabalo (MAP savjetovanja), Kruno Kardov (Filozofski fakultet u Zagrebu), Dragan Bagić (agencija Puls) te Vesna Teršelič (Documenta).
Po dosada obrađenim rezultatima oko dvije trećine ispitanih smatra da se treba i istraživati i procesuirati osumnjičene za ratne zločine, navela je Teršelič.
Prema mišljenju polovice ispitanika žrtve Domovinskog rata bili su isključivo Hrvati, gotovo trećina njih smatra da su žrtve s hrvatske strane značajno brojnije od žrtava sa srpske strane, dok 15 posto ispitanika smatra da su žrtve podjednako bili i Hrvati i Srbi.
Prema odgovorima ispitanika njih 99 posto čulo je za razaranje Vukovara, 97 posto za ubijanje zarobljenika na Ovčari i granatiranje Dubrovnika, 89 posto za ubijanje civila u Škabrnji, 72 posto u Lovasu, 86 posto za mučenja u logoru Sremska Mitrovica itd.
U manjoj mjeri ispitanici su čuli za ubijanje civila tijekom i nakon Oluje (68, odnosno 66 posto), za oduzimanje imovine Srbima 58 posto, a najmanje za ubijanje civila srpske nacionalnosti u Sisku 44 posto, dok je za ubijanje civila srpske nacionalnosti u Osijeku čulo 58 posto ispitanika.
Više od 80 posto ispitanika koji su čuli za te događaje smatraju ih ratnim zločinom.
Istraživanje pokazuje da stupanj povjerenja u pravosuđe ni u Hrvatskoj ni na razini tribunala nije jako visok (prešli dvojku).
Više od 50 posto ispitanih ne zna koliko je tijekom rata bilo ubijenih.
Istraživanje pokazuje da je većina građana svjesna ratnih zločina počinjenih s hrvatske strane, zaključio je Dražen Lalić s Fakulteta političkih znanosti. Time je istraživanje donijelo naizgled iznenađujuće podatke, s obzirom na ono što u posljednje vrijeme možemo vidjeti i čuti u medijima jer se u njima stječe dojam da veliki dio građana podržava ratne zločine ili ih čak želi sakriti, rekao je. Smatra da je istraživanje pokazalo da se s prošlošću nisu spremni suočiti ljudi koji su imali tegobna osobna iskustva, dok se većina, poglavito mlađi i obrazovani zalažu za suočavanje s prošlošću i misle da je to važno za mir i prosperitet Hrvatske.
Polovica ispitanih misli da su glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte, sud u Haagu (49 posto) i Međunarodna zajednica najviše pridonijeli da se počnu istraživati zločini s hrvatske strane. Oko 10 posto ih misli da su tome pridonijele nevladine udruge i mediji, premijer Ivo Sanader i HDZ pet posto, predsjednik Stjepan Mesić tri posto, dok ih pet posto smatra da je tome pridonio prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i bivša HDZ-ova Vlada.
Teršelič je navela da su dobiveni preliminarni rezultati kvantitativnog istraživanja, da je u tijeku autoriziranje dubinskih intervjua, a da će konačni rezultati i interpretacija istraživanja biti završeni u siječnju 2007.