SARAJEVO - Osumnjičeni za ratne zločine Jadranko Palija, kojega pravosudne vlasti Hrvatske traže zbog sumnje da je počinio ratne zločine na području Pakraca, nalazi se u pritvoru Suda Bosne i Hercegovine nakon što su ga uhitili pripadnici državne Agencije za istrage i zaštitu (SIPA), prenijeli su u petak lokalni mediji. Palija, koji je živio na području Brčkog, uhićen je u četvrtak i prebačen u pritvor u Sarajevu. Lokalni mediji su također prenijeli kako je 37-ogodišnji Palija, koji je rođen u Osijeku, bio pripadnikom srpskih paravojnih snaga u Hrvatskoj, te da se u BiH doselio tijekom rata, gdje je do uhićenja živio s obitelji.
RIM - U Italiji je ilegalno špijunirano porezno stanje više od 250 osoba, među kojima nisu samo premijer Romano Prodi i njegova supruga Flavija Franzoni, već i drugi visoki državni dužnosnici i javne osobe, doznaje se u petak iz istrage koju vodi tužiteljstvo u Milanu. Kako se doznaje, ilegalno je elektronskim putem zavireno u džepove i predsjedniku republike Giorgiu Napolitanu, bivšem predsjedniku republike Carlu Azegliju Ciampiju, bivšem premijeru Silviju Berlusconiju i njegovoj kćerki Marini i sinu Piersilviju te drugim političarima i poznatim osobama. Dok desni centar uglavnom minimizira slučaj nelegalnog kontroliranja poreznih prijava, lijevi centar govori o skandalu i traži osnivanje parlamentarne istražne komisije te izražava nadu kako će Tužiteljstvo u Milanu utvrditi za čiji se račun špijuniralo arhivu poreznih prijava.
SARAJEVO - Ratni ministar pravde u vlasti bosanskih Srba i bivši bliski suradnik Radovana Karadžića Momčilo Mandić osuđen je u petak pred Sudom Bosne i Hercegovine na devet godina zatvora zbog pronevjere i zloporabe položaja i ovlasti povezanih s poslovanjem Privredne banke Srpsko Sarajevo (PBSS). Tročlano sudsko vijeće, kojim je predsjedavao sudac Salem Miso, ocijenilo je kako je nedvojbeno utvrđeno da je Mandić u svojstvu predsjednika Upravnog odbora PBSS-a utjecao na protuzakonitu dodjelu višemilijunskih kredita i pozajmica, a neki od njih korišteni su za nelegalno financiranje Srpske demokratske stranke (SDS). Mandića je optužnica teretila da je dio novaca pronevjerenih iz fondova PBSS koristio i za skrivanje optuženih za ratne zločine, no sud je ocijenio kako ti navodi nisu dokazani.
BAGDAD - Četrdeset i tri osobe, među njima i gerilci i policajci te najmanje jedan civil, poginule su u žestokim sukobima nakon gerilskoga napada kraj iračkoga grada Bakube, objavila je u petak američka vojska. Izvori kažu da su neidentificirani gerilci u četvrtak rano ujutro napali postrojbu iračke policije kraj Khan Bani Saada u pokrajini Diyali, a policija je uzvratila pregledavanjem od kuće do kuće sve dok joj nije stiglo pojačanje zračnih i kopnenih snaga američke vojske. Američki su vojnici ubili 18 gerilaca, ranili osmoricu, zarobili 27, a zaplijenili su i dosta oružja i streljiva. U tim su sukobima poginuli i jedan irački civil i 24 policajaca, objavila je vojska. Među 15 ranjenih sedmorica su policajaca. Američka strana nije imala žrtava.
SARAJEVO - Koalicija Hrvatsko zajedništvo, koju predvodi HDZ 1990., i Stranka za Bosnu i Hercegovinu (SBiH) dogovorile su stratešku postizbornu suradnju na svim razinama vlasti, priopćeno je u petak iz sjedišta SBiH u Sarajevu. Kako se navodi, stranačka izaslanstva, predvođena predsjednikom HDZ 1990. Božom Ljubićem te dopredsjednicima SBiH Berizom Belkićem i Safetom Halilovićem, nakon dvodnevnih pregovora postigla su suglasnost o prioritetima koje će politički podupirati, a na toj osnovi sudjelovat će i u razgovorima o formiranju nove vlasti u BiH. Stranke su suglasne i o načelnim stajalištima vezanim za ustavne promjene u BiH te drže kako kroz široku raspravu treba osigurati usvajanje potpuno novog državnog ustava.
PRIŠTINA - Najviši predstavnici kosovske vlade i UN-ove misije na Kosovu (UNMIK) ocijenili su u petak kako održavanje referenduma o Ustavu Srbije na Kosovu neće imati pravne posljedice na proces utvrđivanja njegova statusa. Civilni upravitelj UN-a na Kosovu Joachim Ruecker kazao je, nakon sastanka s premijerom Agimom Qekuom, da su referendum i rješavanje statusa dva odvojena procesa. "Pozicija UNMIK-a u vezi s ovim referendumom je da on nema težinu za sadašnji ili budući status Kosova, s obzirom da je status Kosova definiran Rezolucijom 1244 i misijom Marttija Ahtisaarija", kazao je Ruecker. Kosovski premijer Agim Qeku je referendum ocijenio događajem u susjednoj zemlji, neovisno od toga što se održava i u određenim djelovima Kosova. Qeku je naveo kako referendum neće imati pravne ili druge učinke kada je riječ o budućnosti Kosova.
ŽENEVA - Novi američki zakon koji dopušta agresivne tehnike ispitivanja i vojna suđenja osumnjičenima za terorizam mogao bi uspostaviti opasan standard koje bi druge zemlje mogle slijediti, upozorio je u petak stručnjak Ujedinjenih naroda za ljudska prava. Martin Scheinin, posebni UN-ov izvjestitelj za promicanje i zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u borbi protiv terorizma, izrazio je zabrinutost mogućim učinkom novog američkog zakona. "Neke vlade mogle bi određene dijelove tog zakona smatrati primjerom koji će uvesti u vlastite zakone za sprečavanje terorizma", rekao je finski pravnik u priopćenju objavljenom u Ženevi. Američki predsjednik George W. Bush, koji je prošlog tjedna svojim potpisom ozakonio nove metode ispitivanja, drži da će te tehnike pomoći SAD-u da pred sud izvede osobe koje su sudjelovale u terorističkim napadima 11. rujna.
BRUXELLES - Makedonija očekuje poziv za članstvo u NATO-u u 2008., a ulazak u Europsku uniju u 2012., objavio je u petak makedonski ministar vanjskih poslova. "Očekujemo da 2008. bude spomenuta kao godina daljnjeg širenja NATO-a", rekao je Antonio Milososki nakon susreta s čelništvom Sjevernoatlantskoga saveza govoreći o zaključcima NATO-ova summita što će se 28. i 29. studenoga održati u Rigi. Novinarima u Bruxellesu makedonski je ministar rekao da Makedonija želi početi pristupne pregovore s EU-om u 2007. ili početkom 2008. te da bi se ti pregovori mogli završiti za pet godina.
SUBOTICA - Većinski narod u Srbiji, poslije Albanaca, najveću etničku distancu ima prema Hrvatima, pokazalo je istraživanje Centra za slobodne izbore i demokratizaciju, čije je rezultate objavio u petak tjednik "Hrvatska riječ", kojeg izdaje Hrvatsko nacionalno vijeće, krovno tijelo hrvatske manjine u Srbiji. "Svaki četvrti građanin ne želi imati ikakve, pa ni najudaljenije odnose s Hrvatima", navodi se u istraživanju kojim se analizirao i stupanj etničke distance, odnosno protivljenje stupanju u socijalne odnose s pripadnicima druge etničke skupine. Za većinsko srpsko stanovništvo, pokazalo je istraživanje, najneprihvatljivije je da osoba hrvatske nacionalnosti bude državni dužnosnik u Srbiji, a najprihvatljivije da bude obični građanin te zemlje. Više od polovice ispitanika protivi se braku s pripadnikom hrvatskog naroda. Općenito najveća etnička distanca postoji prema Albancima, pa Hrvatima.